Mpemba efekt: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 42:
*'''Isparavanje'''
Kao što smo već rekli, ovo objašnjenje je dao Kell 1969. godine. On je tvrdio da zbog isparavanja toplija voda izgubi dovoljno mase da se prije ohladi od hladnije vode. To bi značilo da se količina leda od početno toplije vode razlikuje u masi (tj. manja je) od količine leda početno hladnije vode.
*'''Okolina'''
Redak 49:
Kao primjer se navodi da ako u hladnjak stavimo topliju i hladniju vodu (koje su u čašama). Sada se te čaše nalaze na sloju leda. Toplija čaša će rastopiti taj sloj i imati će bolji kontakt sa hladnjakom (kondukcija), te će se tako i brže hladiti. Isto tako, ako promatramo isparavanje, moramo voditi računa o obliku posude. Ovo može zvučati kao nešto banalno, ali upućuje da je bitno uvažiti i efekt okoline, ukoliko želimo točno objasniti ovu pojavu.
*'''
Istina je da hladnija voda ima više otopljenog plina u sebi nego toplija voda. Posljedica toga je što se pri ključanju vode otopljeni plin oslobađa. Moguće je da taj plin na neki način utječe na točku smrzavanja vode ili količinu topline potrebne da se određena količina vode ohladi. Poznat je pokus Freemana sa vodom zasićenoj sa CO2 (koji nije opisivao ionska svojstva, koja su jako bitna). On je proučavao Mpemba efekt sa vodom u kojoj je otopljen ugljikov dioksid.
| |||