Romanička arhitektura: razlika između inačica

 

U Romanici dolazi do velikog procvata građevinske djelatnosti, posebno izgradnja crkvi, plemićkih [[utvrda]] ([[donjon]]) i [[samostan]]a. U crkvenom graditeljstvu prevladavaju jednostavne građevine masivnih [[zid]]ova, bogata horizontalna raščlanjenost, kameni polukružni i bačvasti [[svod]]ovi, polukružni [[luk]]ovi i kockasti [[kapitel]]i često urešeni biljnim i figuralnim motivima.

 

 

== Utvrde i burgovi==

 

 

 

[[Samostan]] je stambeni i vjerski kompleks [[svećenik]]a nekog reda koji se obavezno sastoji od crkve i niza objekata stambeno-privrednog značaja oko crkve. [[Klaustar]] je dvorište u središtu samostana, četvrtasto u romanici. Poznati samostani su [[Cluny]] i [[Citeaux]] u [[Burgundija|Burgundiji]].

 

Ipak, glavni arhitektonski oblik romaničke crkve je [[Bazilika]] (nastavak rimske arhitekture u kršćansku crkvu i katedralu). Ona više nema ravan [[strop]], nego [[svod]], a njena se vanjština za razliku od prethodnih crkvenih građevina ukrašava različitom arhitektonskom ornamentikom i [[skulptura]]ma.

Obično je trobrodna (brodovi – longitudinalni prostori u bazilikama između stupova i zidova), ima [[transept]] koji u tlocrtu formira latinski križ (križ sa duljim donjim krakom). Mjesto za svećenika ostavljeno je u glavnom brodu između transepta i oltarske apside. [[Apsida]] je često samo jedna, a ponekad ih ima i tri od kojih su dvije bočne smještene na začeljima bočnih brodova. Naročito u francuskim crkvama bočni brod obuhvaća nužno i oltarski prostor, te se tako razvija tzv. [[Deanbolatorij]] (bočno-kružno kretanje u glavnoj apsidi na koga se dodaju obično 3 manje apside - tzv. nastavak bočnih brodova) na koji se zrakasto raspoređuju manje kapele.

Iznad presjeka glavnog broda i transepta, obično je kvadratna [[kula]], a ponekad i [[kupola]]. Na zapadnoj fasadi nalazi se po jedna kvadratna kula bočnog ulaza. Križasti svod je svod nastao križanjem dva bačvasta svoda.

 

Kako romanička umjetnost obuhvaća veliko Europsko područje koje je bilo društveno-politički usitnjeno od mnogih država i državica, u gradnji se javljaju regionalizmi, tj. u pojedinačnim područjima su se razvijale neke arhitektonske karakteristike, pa romanika ima više regionalnih varijanti.

 

''[[Lombardija|Lombardijska]] škola'' ima karakteristične [[Galerija|galerije]] iznad bočnih brodova, dok ''Normanska škola'' ([[Engleska]]), pored tih galerija na bočnim brodovima podiže i zid, a na njemu prozore koji omogućavaju bočno osvjetljenje (tzv. bazilikalno osvjetljenje). ''Francuska'' karakteristika je produljenje bočnih brodova u vidu hodnika koji okružuju oltar crkve, te zrakasto razvedene apside.

 

Regionalne karakteristike [[Njemačka|njemačke]] škole donose miješanje u kojem crkva stoji stiješnjena između različitih vrsta škola: četvrtaste ili osmerokutne kule s vanjske strane. U ''Rajnskoj školi'' u Njemačkoj, osim [[kula]] na zapadnoj strani pojavljuju se i dvije kule na istočnoj strani pa crkva izgleda potpuno simetrično. Pri obradi fasade teži se uspostaviti harmoničan odnos između horizontalne i vertikalne podjele.