Inačica od 26. listopada 2008. u 23:27 uredi 89.230.11.1 (razgovor) →‎Wikizvor: pl: ← Starija izmjena		Inačica od 5. siječnja 2009. u 23:28 uredi ukloni ovu izmjenu BodhisattvaBot (razgovor \| doprinosi) 88.144 edits m Bot: standardizacija Novija izmjena →
Redak 5: Sjeveroistočni pristranci strmiji su od jugozapadnih. Na zapadu se 186 m visokim Lepavinskim prijevojem nadovezuje na [[Kalnik]] (željeznička pruga [[Križevci]] - [[Koprivnica]]), a na istoku 270 m visokim Đuloveskim prijevojem na [[Papuk]] (želj. pruga [[Daruvar]] - [[Veliki Bastaji]] - [[Suhopolje]]). Unutar ovih međa zaprema Bilo-gorje '''1700 km'''<sup>2</sup> te je drugo po prostornom opsegu u sjevernoj Hrvatskoj. [[~~Slika~~Datoteka:Bilogora-prosjek-1905-2.png\|750px\|desno\|mini\|Slikovni prikaz prosjeka (prosječne širine, presjeka) Bilogore]] Građena je od stare kristalaste jezgre koja je prekrivena tercijarnim (pliocenski pjeskoviti [[lapor\|lapori]] i [[pješčenjak\|pješčenjaci]] s ulošcima [[lignit\|lignita]]) i kvartarnim (pleistocenski [[žuti pijesak\|žuti pijesci]] i [[prapor]]) slojevima. Na sjevernim padinama prostire se širok pojas prapora (tzv. [[pijesak\|pijesci]]), stvoren nanosom sjevernih vjetrova. Najpoznatiji od njih su [[Đurđevački pesci\|Đurđevački pijesci]]. Redak 30: == Vrhovi Bilogore == [[~~Slika~~Datoteka:Bilogorski-planinar-1981-No-6.png\|thumb]] * [[Rajčevica]] - 309 * [[Koševac]] - 302

Bilogora: razlika između inačica