Blackfoot: razlika između inačica

 

'''Crne Stope''' (Blackfoot; pl. Blackfeet; Siksika) su [[konfederacija]] Algonquianskih plemena u 19. stoljeću nastanjenih između [[North Saskatchewana]] u Kanadi i [[Missouri]]ja u Montani. Sami sebe nazivaju Siksika (Crna Stopa). Plemena su danas nastanjena na rezervatu Blackfoot u Sjedinjenim Državama i rezervama /reserve/ Blackfoot, Blood i Piegan u [[Kanada|Kanadi]] ([[Alberta]]). Godine [[1780]]., po Mooneyevoj procjeni moglo ih je biti oko 15,000. Savez je obuhvaćao plemena [[Kainah]] (Blood), [[Siksika]] ili Sihasapa i [[Piegan]] ili Peigan.

 

== Ime ==

 

Blackfoot Indijanci, kod nas često pogrješno nazivani Crne Noge, što je posljedica lošeg prijevoda, sami sebe nazivaju Siksika, ''ali i to je'' vjerojatnije prijevod imena Si-ha'-sa-pa, koji su im dali [[Yankton]] [[Sioux]] Indijanci. Naziv je dan zbog crne boje njihovih mokasina kakve su, barem prema imenu, nekada nosili. Sami sebe oni su nekada nazivali i Ah-hi'-ta-pe u značenju 'blood people', ovaj naziv danas nosi pleme Kainah ili Blood, a dan im je zbog crvene boje koju su ovi Indijanci u visini ustiju bojali od uha do uha. Crna boja koja se odnosi na njihovu obuću najčešća je. Tako su ih Indijanmci [[Hidatsa]] nazivali ''I tsi sí pi sa'' (black feet), a i Crow naziv ''Ish-te-pit'-e'' ima zasigurno isto značenje. Kod [[Flathead]]a ime ''Skuäísheni'' isto označava 'crne stope', ''Stxuaíxn'' kod [[Okanagan]] Indijanaca znači 'black' a ''Tońkońko'', kod [[Kiowa]] označava 'black legs', ovaj naziv sigurno nije hrvatski prijevod imena jer je nepoznat u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], pogotovo po [[šund|šund-literaturi]]. Indijanci [[Kalispel]] zvali su ih ''S'chkoé'', ili ''S'chkoeishin'' (nastalo od koŕi) ima značenje 'crnog'. Kod [[Arapaho]] Indijanaca, njihovih srodnika postojao je naziv ''Ka-wi-'na-han'' koji označava 'black people'. Svi ovi nazivi porijeklom su od plemena koja su bila u kontaktu s Crnim Stopama i označavaju ih kao narod koji je nosio crne mokasine. Crne Stope su bili snažno i borbeno pleme pa su im dana i imena koja su shodna kontaktu. Kod [[Cree]] Indijanaca označavani su imenom "stranger" ili "enemy" (odnosno ''Ayatchiyiniw''), stranac kod ovih ljudi uvijek je potencijalna opasnost. Ovi Indijanci bili su lutalice i uvijek u potrazi za nečim, da bi se došlo do 'nečega' u većini slučajeva treba posegnuti za oružjem. Tako na primjer, Kootenay Indijanci kada su počeli loviti bizone, dolazili su na preriju koju su Blackfooti smatrali svojim lovištem i branili su ga od pridošlica. Kootenayi su ih prozvali tada imenom ''Saha'ntla'', ili 'zli ljudi' (bad people). Kao jedno od najvećih plemena s prerije, dobivali su nazive i od drugih bližih i daljnjih susjeda, tako imamo nazive ''Choch-Katit'' ([[Arikara]]), ''Katce'' ([[Sarsi]]), Pah-kee ([[Shoshoni]]), Sicä'bę ([[Kansa]]), ''Carmeneh'' ([[Crow]]), ''Mkatewetitéta'' ([[Shawnee]]), ''Wateni'hte'' (još jedan Arapaho naziv), ''Tuhu'vti-ómokat'' ([[Comanche]]), ''Makadewana-ssidok'' ([[Chippewa]]), ''Mämakatä'wana-si'tä'-ak'' (Indijanci [[Fox]]).

== Život i običaji ==

 

 

Zajednica Blackfoota sastojala se od tri glavna plemena: Siksika ili Northern Blackfoot, Piegan i Kainah ili Blood. Sva tri plemena govore jezicima koji pripadaju porodici Algonquian među kojima su piegan i blood najsrodniji. Mooney ovu zajednicu naziva [[konfederacija|konfederacijom]], to jest labavim savezom samostalnim plemena koja su se udružila uglavnom zbog osvajanja i obrane teritorija. U slučaju kod Blackfoota plemena su se okupljala najviše zbog ceremonijalnih razloga. Njihova kultura je tipično prerijska. Oni su lovci na velike sisare, prvenstveno [[bizon]]a, nadalje na jelene, pa tek onda na manju divljač, za koje su koristili zamke. Ribu su Blackfooti jeli tek u krajnjoj nuždi, osobito nakon istrebljenja bizona.