Komunikacijske znanosti: razlika između inačica

==Komunikacijske znanosti u Hrvatskoj==

U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se začeci komunikacijskih znanosti mogu vidjeti u prvim povijesnim prikazima razvoja novinarstva već u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Prva novinarska škola bila je organizirana [[1949.]] godine, ali je nakon dvije godine prestala postojati. Prvi sveučilišni studij novinarstva uveden je u [[Zagreb]]u, na [[Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]], [[1970]]. godine. Do [[1975.]] trajao je godinu dana, a potom dvije godine, vezan uz dvije godine [[politologija|politologije]], a [[1986.]] uveden je na istom fakultetu četverogodišnji studij novinarstva. Trajna je rasprava oko toga je li novinarstvo znanost ili samo vještina (ili čak zanat). Ono je u prvom redu vještina, ali je vrlo brzo dobilo toliko društveno značenje da ga se počelo i znanstveno istraživati te njegov današnji sveučilišni studij uključuje mnoge sadržaje drugih komunikacijskih znanosti.

Matična ustanova komunikacijske znanosti u Hrvatskoj je [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]], gdje se one shvaćaju kao dio informacijskih znanosti. Odsjek za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu osnovan je [[1981.]] godine najprije pod imenom Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku. Tim dvjema [[katedra]]ma dodana je Katedra za pismene sustave. U nastavu se nastojalo inkorporirati nova znanja i vještine vezane uz razvoj informacijske tehnologije. Godine [[1984.]] Odsjek je preimenovan u Odsjek za informacijske znanosti, a utemeljene su i nove katedre za [[arhivistika|arhivistiku]] i [[muzeologija|muzeologiju]] te odobren četverogodišnji dvopredmetni studij informacijskih znanosti sa smjerovima [[bibliotekarstvo]], arhivistika, muzeologija i opća [[informatologija]]. Od akademske godine [[1996.]]/[[1997.|97.]] postoji poslijediplomski studij informacijskih znanosti sa smjerovima arhivistika, informatologija, bibliotekarstvo i muzeologija. Danas Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čini sedam katedara i to: za arhivistiku i [[dokumentalistika|dokumentalistiku]], za bibliotekarstvo, za društveno-humanističku informatiku, za knjigu i [[nakladništvo]], za [[leksikografija|leksikografiju]] i [[enciklopedika|enciklopediku]], za muzeologiju i za [[organizacija znanja|organizaciju znanja]].

Sadašnji ''Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama'' pod informacijske znanosti uvrštava sljedeće grane: arhivistika i dokumentalistika, informacijski sustavi i informatologija, knjižničarstvo, komunikologija, leksikografija i enciklopedistika, muzeologija, novinarstvo i javni mediji (NN 2005, br. 76).

Komunikologija, novinarstvo i javni mediji grane su koje se unutar ovog popisa prepoznaju kao komunikacijske znanosti. One su nastale iz drugih potreba i obuhvaćaju drugo područje istraživanja i djelovanja, iako ima i preklapanja s informacijskim znanostima. Na susretu članova Vijeća područja humanističkih i društvenih znanosti na [[Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]], [[16. siječnja]] [[2006.]] godine, predstavnici [[Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu|Fakulteta političkih znanosti]] i [[Hrvatski studiji|Hrvatskih studija]] s predstavnicima Filozofskoga fakulteta složili su se oko prijedloga da se sadašnje polje informacijskih znanosti nazove dvojno: Informacijske i komunikacijske znanosti, a da kao grane koje pripadaju komunikacijskom dijelu područja budu: komunikologija i novinarstvo koji već postoje, da se grana javni mediji preimenuje u masovni mediji i da se uvedu odnosi s javnošću.

 

==Literatura==