Gnjurašice: razlika između inačica

 

== Osobine ==

Gnjurci su porodica ptica koje rone i potpuno su vezani uz vodu. Laici ih ponekad smatraju [[patke|patkama]], ali oni uopće nisu međusobno slični. Osim razlika u vanjskom izgledu, gnjurci "leže" dublje u vodi, jer njihov [[kostur]] ima manji [[pneumatika|pneumatizirajući]] efekt. [[Kost]]i gnjuraca nisu u jednakoj mjeri šuplje i ispunjene zrakom kao kod mnogih drugih ptica. Snažne noge su smještene daleko prema zadnjem kraju tijela. One služe kao snažan pogon pri plivanju i ronjenju, ali i kao [[kormilo]]. Prsti im nisu, kao kod drugih vodenih ptica, povezani [[plivaća kožica|plivaćom kožicom]], nego imaju rascijepljene resaste kožne pločice. Tri prsta su okrenuta prema naprijed, a jedan prema natrag ([[ptičje stopalo|anisodaktilija]]). Vrat im je srednje dugačak a glava umjereno velika. Krila su im kratka, uska i šiljasta, a [[perje]] čvrsto priljubljeno. [[Kljun]] im je različitog oblika, kod nekih vrsta poput debelog [[šilo|šila]] ili kod drugih kao oštrica noža jer je spljošten, ali uvijek vrlo tvrd i oštrih rubova.

 

 

Noge usađene daleko straga u tijelo su izvrsna prilagodba životu u vodi, ali su vrlo nespretne za kretanje po tlu. U pravilu, vodu napuštaju samo radi odmora i zbog [[gnijezdo|gnijezda]]. Gnjurci imaju problema i kod uzlijetanja. Radi podizanja relativno teškog tijela u zrak, gnjurac dugo trči po vodi mašući krilima prije nego uzleti. Zbog toga gnjurci, kad su u opasnosti, rađe zarone i tako pobjegnu, nego da pokušaju odletiti. Kad jednom uzlete, mogu prevaliti velike udaljenosti, pa su neke vrste [[selica|selice]], a tri vrste gnjuraca su izgubile sposobnost letenja. Sve tri vrste (''Rollandia microptera'', ''Podilymbus gigas'' i ''Podiceps taczabowskii'') od kojih je jedna izumrla (''Podiceps taczanowskii'') žive odnosno živjele su na jezerima južne Amerike. Te tri vrste nisu međusobno bliže srodne i imaju za letenje sposobne sestrinske vrste.

Meko, gusto perje im odbija vodu, a svi gnjurci imaju više od 20.000 pera. Tijekom godine, dolazi do upadljive

promjene perja. Vjenčano ruho obilježavaju sjajne boje na vratu i glavi, a pored toga oblikuju se i čuperci na glavi. Obično ruho je najčešće sivo i smeđe. Ne postoji izraženi [[spolni dimorfizam]]. Mužjaci imaju ponekad nešto sjajnije boje, a u prosjeku su malo krupniji od ženki.

Gnjurci su uglavnom aktivni po danu, iznimka mogu biti noći s vrlo snažnom mjesečinom. Većina vrsta su samotnjaci, koji samo u vrijeme parenja i zajedničkog podizanja podmlatka tvore čvrste [[monogamija|monogamne]]

parove, ali neke vrste su u zimovalištima druželjubive.

Kako su na tlu vrlo teško pokretne i nespretne, gnijezde se u neposrednoj blizini vode, a jaja s oko 3 do 6% težine odrasle ptice spadaju u manja. U jednoj sezoni mogu manje vrste imati tri, a veće jedno do dva legla. Mladunci se legu nakon 20 do 30 dana, a u ležanju na jajima kao i kasnijoj brizi o mladuncima sudjeluju oba roditelja. Mladunci od prvog trenutka mogu samostalno plivati i roniti, ali zbog male tjelesne mase brzo gube toplinu, pa ih zato jedan od roditelja gotovo neprekidno nosi na leđima, dok drugi roni i donosi im hranu. Taj roditelj na čijim su leđima mladunci, za to vrijeme obično ne roni.