Građa materije: razlika između inačica

Najsitniji djelići materije zovu se '''[[molekula|molekule]]''' , a sastavljene su iz različitih kombinacija [[atom|atoma]].

Atomi su najsitnije čestice od kojih su sastavljeni čisti [[kemijski elementi]]. Po pojednostavljenom, tzv. Bohr-ovom modelu, atomi se sastoje od pozitivno nabijene [[Atomska jezgra|atomske jezgre]] oko koje kruže negativno nabijeni [[elektron|elektroni]]. Jezgra sadrži pozitivno nabijene [[proton|protone]] i električki neutralne [[neutron|neutrone]], koji su nositelji mase.

Elektroni oko atomske jezgre kruže [[Brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]], tj. toliko brzo, da se skoro istovremeno nalaze na svim mjestima kuglaste putanje koja obavija jezgru, tvoreći na taj način takozvanu "ljusku" elektrona. Teški elementi imaju veliki broj elektrona koji kruže u nekoliko (najviše sedam) koncentričnih kuglastih putanja, odnosno imaju nekoliko koncentričnih [[Elektronski omotač atoma|elektronskih "ljuski"]]. Mogući broj elektrona u pojedinim elekronskim ljuskama određen je izrazom <math>2n^2</math>, pri čemu je n redni broj elektronske ljuske u atomu. Tako primjerice u prvoj ljuski atom može imati najviše dva <math>(2 x 1^2)</math> elektrona, a u trećoj <math> (2 x 3^2)</math> = 18. Za ljuske koje sadrže maksimalno mogući broj elektrona, kažemo da su "popunjene".

 

Istoimeno nabijene čestice se međusobno odbijaju, slično kao što se među sobom odbijaju istoimeni polovi [[magnet|magneta]]. Suprotno tome, različito nabijene čestice međusobno se privlače, slično kao što sjeverni magnetski pol snažno privlači južni.

Pozitivno nabijena atomska jezgra stoga privlači negativne elektrone savladavajući [[centrifugalna sila|centrifugalnu sil]]u uslijed njihovog kruženja u elektronskoj ljuski, tako da se atom drži na okupu. Atom je normalno električki neutralan, tj. pozitivan naboj jezgre uravnotežen je s negativnim nabojima njegovih elektrona.