Mrtva priroda: razlika između inačica

Dodano 6 bajtova ,  prije 13 godina
m
Bot: standardizacija
(Nova stranica: mini|200px|<center>[[Vincent van Gogh, ''Suncokreti'' (1888.)<center>]] '''Mrtva priroda''' (francuski: ''Nature morte''; [[engleski]...)
 
m (Bot: standardizacija)
[[SlikaDatoteka:Vincent Willem van Gogh 127.jpg|mini|200px|<center>[[Vincent van Gogh]], ''Suncokreti'' ([[1888.]])<center>]]
'''Mrtva priroda''' ([[francuski]]: ''Nature morte''; [[engleski]]: ''Still Life'', [[njemački]]: ''Stilleben'') je [[likovni motiv]], prikaz neživih ili nepokretnih predmeta (cvijeće, uporabni predmeti, lovački pribor i ulov, posuđe) u [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]].
 
[[SlikaDatoteka:Jean-Baptiste Siméon Chardin 007.jpg|mini|lijevo|220px|<center>[[Jean-Baptiste-Siméon Chardin]], ''[[Raža]]'', ([[1728.]])<center>]]
Kao posebna tema javlja se od [[Antika|antike]], a u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] tek pojedini detalji u okviru religijskog prikaza imaju oznake mrtve prirode. Od [[15. stoljeće|15. stoljeća]] i [[Renesansa|renesanse]] raste značenje takvih prikaza koji su još uvijek dijelom [[portret]]a ili [[pejzaž]]a, ali imaju značajno religijsko ili [[Alegorija|alegorijsko]] [[simbol]]ično značenje. U [[barok]]u mrtva priroda postaje posebna slikarska tema, a osobit procvat doživljava u [[Flandrija|flamanskom]] i [[Nizozemska|holandskom]] slikarstvu [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Motiv mrtve prirode, za razliku od portreta i pejzaža, omogućavao je [[slikar]]ima veću kontrolu [[Kompozicija (likovna)|kompozicijske]] postavke, te elemenata [[Harmonija|harmonije]] i [[proporcija]] u svrhu ostvarivanja umjetničkog sklada koji se tada smatrao definicijom ljepote.
 
88.144

uređivanja