Inačica od 5. prosinca 2008. u 07:42 uredi VolkovBot (razgovor \| doprinosi) 79.645 edits m robot Mijenja: es:Nez percé ← Starija izmjena		Inačica od 7. siječnja 2009. u 02:05 uredi ukloni ovu izmjenu BodhisattvaBot (razgovor \| doprinosi) 88.144 edits m Bot: standardizacija Novija izmjena →
Redak 1: [[~~Slika~~Datoteka:Chief-joseph.jpg\|mini\|Hin-mah-too-yah-lat-kekt, čuveni poglavica Probušenih Nosova, sa frizurom tipičnom za njegovo pleme.]] '''Nez Percé''' /Cho pun-nish, Chopunnish (izg. Čopaniš), Pierced Nose, Probušeni Nos, Shahaptin, Sahaptin. U hrvatskim oblicima postoje nazivi Šahaptini, Čopaniši i Probušeni Nosovi/.- Pleme američkih Indijanaca jezičnog roda (porodice) [[Shahaptian]], nastanjeno u ranom 19. stoljeću na platou rijeke [[Columbia\|Columbije]], točnije na velikom prostoru središnjeg [[Idaho\|Idaha]], i dijelova jugoistočnog [[Washington]]a i sjeveroistočnog [[Oregon]]a. == Ime == Redak 5: == Podjela -Bande == [[~~Slika~~Datoteka:Bandera Nez Percé.PNG\|mini\|desno\|150px\|Zastava Nez Percéa]] Spinden (1908) daje imena bandi: *''[[Alpowe'ma]]'', na Alpaha (Alpowa) Creeku. Redak 46: == Povijest == [[~~Slika~~Datoteka:Ollokot.jpg\|mini\|lijevo\|Ollokot ili Alokat, sin poglavice Tu-eka-kas i Etoweenonmy, brat Josephov. Alokot je imao jednu kćerku nazvanu po majci, kasnije nazvana Sarah, pa Sarah Connor. Alokat je bio snažne građe, visok oko 1,90 m, a jednom prilikom ušao je sa grupom ratnika u Howardov logor i oteo mu sto mula. Poginuo je u borbi na Snake Creeku 1877.]] Probušene Nosove ili Čopaniše prvo posjećuje [[1805]]. godine ekspedicija Lewisa & Clarka. U to su vrijeme živjeli u sjeveroistočnom Oregonu, zapadnom Idahu i jugoistočnom Washingtonu. Godine [[1830]]. bilo ih je oko 6,000 koji su se bavili lovom na na jelene, losove, planinske koze i drugu divljač. Godine [[1855]] u Walla Walli održan je sastanak sa vojnicima koji žele od Indijanaca kupiti zemlju za pokrivače i novac. Poglavica [[Tu-eka-kas]] na to im odgovori da zemlja nije za prodaju. Te su godine Indijanci prepustili veliki dio svoje zemlje bijelcima i živjelo se u miru sve do sljedećih 16 godina. Tada umre poglavica [[Tu-eka-kas]] a za novoga izabran je [[Hin-mah-too-yah-lat-kekt]], kojega bijelci prozvaše ''Joseph'', a zbilo se to [[1871]]. Svi osim Josepha i četiri drugih poglavica potpisuju ugovor da napuštaju svoju zemlju i odlaze na rezervat Lapwai u Idaho. U proljeće [[1877]] general Howard ([[Oliver Otis Howard]], 1830.-1909) rewkao je poglavici Josephu da će ga čekati 30 dana da odvede svoje Indijance na rezervat. Ako to ne učini, otjerati će ih na silu. Joseph je rekao da ne mogu pobijediti bijelce u borbi i da bi trebali otići na rezervat. Tijekom sljedećih 30 dana Indijanci su sakupili svoja stada goveda i konja. Jednog dana dok su tjerali stado preko rijeke, mnoga goveda okrenula su se natrag ne želeći u rijeku. Dok je Joseph tjerao natrag odbjegla goveda, trojica njegovih ratnika napustila su logor i otvorili vatru po naseljeničkim kućama. Osamnaest ljudi je pobijeno. Joseph ovim činom ostade bez izbora i ulazi u rat sa ''plavim kaputima'' (=američki vojnici, naziv po njihovim plavim uniformama). Dok su se ''plavi kaputi'' povlačili napao ih je Josephov brat [[Ollokot]], vođa bande [[Wel'ewa]] (Walwáma, kod Swantona), čovjek visok 6 stopa i 3 inča, sin Tu-eka-kasa. Indijanci odnesoše prvu pobjedu. Joseph naumi svoj narod povesti u [[Kanada\|Kanadu]], kako bi ih doveo u sigurnost, i 700 pripadnika plemena prelazi planine [[Bitter Root]]. Na putu su imali više okršaja sa vojnicima. Indijanci su dobili sve bitke, ali rat su ipak izgubili. Mnogi ratnici su poginuli i mnogi ostali ranjeni. Joseph se morao predati generalu Howardu. Potomci ratnika što ih je Joseph vodio danas se nazivaju [[Joseph's Band]] i žive na rezervatu Colville. Drugi Čopaniši žive na rezervatu Lapwai u Idahu. Godine [[1990]]. bilo je 4,000 Čopaniša popisano u današnjem SAD-u. Ollokot ili Alokat ubijen je u finalnoj bici na Snake Creeku blizu [[Bear Paw Mountains]]a 4 listopada [[1877]]. == Etnografija == [[~~Slika~~Datoteka:Sweat lodge nez.jpg\|mini\|desno\|200px\|Šator za znojenje]] Prve opise Čopaniša daju nam Lewis i Clark koji ih posjećuju prvih godina 19. stoljeća. Odjeća im je bila kožna koja se sastojala od dugih obojanih leggingsa (nogavica) ,mokasina i kratke kožne košulje i duge suknje od kože kozoroga ili argalije, koja im je padala do gležnja. Od ukrasnih materijala najviše se koristila školjka. Kosu su muškarci češljali unazad i pleli u pletenice koje bi puštali sa prednje strane. Tijekom ljeta i jeseni, kažu Lewis i Clark, bili su zaposleni ribarenjem lososa i kopanjem korijenja (camas i cowish), pripremajući rezerve za zimu. Zima je bila lovni period. Onda bi Indijanci navlačili svoje krplje i odlazili u lov na jelene. Nakon što je 1700.-tih na prewriju došao konj probušeni Nosovi osvajaju dijelove prerija i postaju lovci na bizone.

Nez Percé: razlika između inačica