Pergam: razlika između inačica

'''Pergam''' ([[grčki]]: ''Pérgamon''; [[latinski]]: ''Pergamum'') je [[Antika|antički]] grad u sjeverozapadnom dijelu [[Mala Azija|Male Azije]], nedaleko od današnje [[Bergama|Bergame]] u [[Turska|Turskoj]].

 

Za vrijeme [[Helenizam|helenizma]] bio je razvijeno utvrđeno središte [[Pergamska država|Pergamske države]]. Sam grad bio je podijeljen na donji grad s tržnicama, srednji grad s [[gimnazij]]em i svetištima, te gornji grad s [[Atena (mitologija)|Ateninim]] hramom iz 3. st. pr. Kr. Najveći uspon Pergam je doživio u doba vladanja kraljeva [[Atal I. Soter|Atala I. Sotera]] i [[Eumen II.|Eumena II.]]

 

''Pergamska knjižnica'' (s oko 2000 svitaka) ubrajala se, uz [[Aleksandrija|aleksandrijsku]], u vodeće knjižnice helenističkog kulturnog kruga. Otkrili su je njemački [[Arheologija|arheolozi]] prilikom iskapanja [[1878.]]-[[1886.]] ''[[Pergament]]'' (''pergamena''), pisaći materijal dobiven preradom kože ovaca ili koza je dobio ime upravo prema gradu Pergamu. Naime, u 2. st. pr. Kr., zbog naraslih potreba novoosnovane kraljevske knjižnice i nakon što su [[Ptolomejevići|egipatski vladari]] zabranili izvoz [[papirus]]a u taj grad, Pergam je bio primoran povećati proizvodnju pergamenta.

 

U 19. stoljeću otkriven je i ''[[Zeusov žrtvenik u Pergamu]]'', podignut 180. pr. Kr. u slavu zajedničke pobjede Pergama, [[Stari Rim|Rimljana]] i [[Rodos]]a nad [[Sirija|sirijskim]] vladarom [[Antioh III.|Antiohom III.]] ([[189.]]-[[182.]] pr. Kr.). Cijeli hram je zapravo pobjeda skulpture nad arhitekturom; građevina je podređena kiparskim ukrasima slobodnih skulptura dotad neviđene pokretljivosti i [[reljef]]a dramatičnih situacija borbe bogova i [[Gigant|giganata]], kao i prizorima iz života [[Telef]]a, legendarnog utemeljitelja Pergama. Zeusov žrtvenik je danas rekonstruiran u ''[[Staatliche Museen]]'' u [[Berlin]]u (''[[Pergamonmuseum]]'').