Povijest Francuske: razlika između inačica

 

==Prethistorijska Francuska==

Prvi stanovnici Francuske bili su plodni umjetnici. Prije više od 20.000 godina realističnim slikama [[životinje|životinja]] ukrašavali su spilje u [[Lascaux]]u i drugdje. Rezbarili su oblike životinjskih glava iz [[kosti]], [[rogovi|rogova]] i [[kamen]]a.

Početak pisane povijesti današnjeg teritorija [[Francuska|Francuske]] nastupa pojavom [[Gali|Gala]] na njenom teritoriju. Ako bismo uzeli u obzir prvobitno ime ovog naroda, oni bi se danas u povjesnim knjigama zvali [[Kelti]]ma jer ih je [[Grčka|grčki]] [[Povijest|povjesničar]] još [[517]]. godine prije nove ere tako imenovao. S druge strane [[Rimljani]] su im dali ime Gali, tako da je samo radi imena ovaj negdašnji veliki narod sada podijeljen na one koji su živjeli u današnjoj Francuskoj i one koji su živjeli na britanskim otocima.

 

=== Francuska do revolucije ===

 

Danas je opće prihvaćeno kako je [[Karlo II.]] prvi francuski kralj pošto on postaje prvi vladar na čijem dvoru se govori [[francuski jezik]]. Njegovom smrću [[877]]. godine za Francuske počinje crno razdoblje tijekom kojega je ona žrtva kratkoročnih pljačkaških pohoda [[Mađari|Mađara]] i puno dugoročnijih [[Vikinzi|Vikinga]]. U tom razdoblju nemira potomci Karla Velikog su srušeni s vlasti od dinastije Capetovića koja dobiva ime po [[Hugo Capet|Hugu Capetu]]. Cijena koju plaća Francuska za tu krunidbu postaje potpuna feudalna decentralizacija tako da kralj Hugo Capet vlada samo gradovima [[Orleans]] i [[Pariz]].

 

=== Revolucija i 20. stoljeće ===

Povod revoluciji bili su pokušaji rješavanja ekonomske krize [[Luj XVI., kralj Francuske|Luja XVI]]. U [[veljača|veljači]] [[1787]]. ministar financija Loménie de Brienne sazvao je Skupštinu plemića (skup plemića, svećenstva, buržoazije i kraljevih službenika) s ciljem zaobilaženja parlamenta. Od Skupštine je zatraženo odobravanje novog poreza na nekretnine, koji bi po prvi put bili dužni plaćati i plemići i svećenstvo. Skupština nije odobrila porez, nego je zatražila od Luja XVI sazivanje sabora svih staleža.

Novi vojni porazi, nestašica hrane i skupoća doveli su do još jednog prevrata. [[Jakobinci]] su zbacili žirondince i preuzeli vlast, bolje su uspjeli organizirati obranu i natjerati neprijatelje na povlačenje, ali su istodobno u zemlju uveli teror (strahovladu). Zastrašivali su svoje protivnike i bez milosti ih slali na giljotinu (napravu za izvršenje smrtne kazne odsjecanjem glave). Tijekom 14 mjeseci vlasti pogubili su gotovo 40.000 ljudi, među njima i kraljicu Mariju Antoanetu i Luja XVI. Zbog strahovlade koju su uveli, izgubili su potporu naroda i zbačeni su s vlasti. [[Robespierre]] i njegovi najbliži suradnici giljotirani su bez suđenja, tako je i on doživio istu sudbinu kao i tisuće njegovih prijašnjih protivnika.