Otvori glavni izbornik

Promjene

m
Bot: standardizacija
 
== Nuklearna fisija ==
[[SlikaDatoteka:nuclear fission.svg|okvir|desno|Induciran fisijski događaj. Jezgra atoma uran-235 apsorbira sporo krečući neutron, koji se razdvoji u brže i lakše elemente(fisijske produkte) i slobodne neutrone]]
Nuklearna fisija je dijeljenje jezgre atoma na manje dijelove (manje jezgre), pri čemu nastaju + slobodni [[neutron|neutroni]] i druge male jezgre, što bi moglo dovesti do proizvodnje [[foton|fotona]] (u obliku gama-zraka). Fisija teških elemenata je egzotermna reakcija koja oslobađa velike količine [[energija|energije]] kao što su elektromagnetska radijacija i [[kinetička energija]] dijelova (zagrijavanjem veličine materijala gdje se fisija događa). Fisija je oblik elementarne pretvorbe zato što nastali dijelovi nisu istog kemijskog elementa kao orginalni [[atom]].
 
 
== Stvaran prikaz ==
Nuklearna fisija se razlikuje od ostalih oblika [[radioaktivnost|radioaktivnih raspadanja]] po tome što se može[[SlikaDatoteka:CNO Cycle.svg|mini|300px|desno|Radioaktivno raspadanje, nuklearna fisija, nuklearna fuzija]] pohraniti i kontrolirati pomoću lančanih reakcija: slobodni [[neutron|neutroni]] oslobođeni svakim fisijskim događanjem mogu pokrenuti još događaja, koji zauzvrat oslobađaju više [[neutron|neutrona]] i uzrokuju više fisija. [[izotop|Izotopi]] [[kemijski element|kemijskih elemenata]] koji mogu podržati fisijsku lančanu reakciju zovu se nuklearna [[goriva]], za njih kažemo da se mogu cijepati. Najuobičajenija nuklearna [[goriva]] su <sup>235</sup>U ([[izotop]] [[uranij|urana]] [[atomska masa|atomske mase]] 235 koji se koristi u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]]) i <sup>239</sup>PU (izotop [[plutonij|plutonija]] [[atomskamasa|atomske mase]] 239). Ova [[goriva]] se rastavljaju u dvonačinski raspon [[kemijski element|kemijskih elemenata]] s [[atomska masa|atomskim masama]] približnim 95 i 135u (fisijski produkt). Većina nuklearnih [[goriva]] prolaze kroz spontanu fisiju, ali jako sporo, raspadajući se pomoću α/β raspadnih lanaca kroz period od milijun godina. U [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]] ili [[nuklearna bomba|nuklearnom oružju]] većina fisijskih događaja uzrokovana su bombardiranjem sa drugom česticom, kao što je [[neutron]].
Tipični fisijski događaji otpuštaju otprilike dvjesto tisuća milijuna [[elektron volt|elektron volta]] [[energija|energije]] po fisijskom događaju. Za usporedbu uzmimo većinu kemijskih [[oksidacija|oksidacijskih]] reakcija (kao izgarajući [[ugljen]] ili [[TNT]]) koji otpuštaju najviše par [[elektron volt|elektron volta]] po događaju. Nuklearna [[goriva]] sadrže i do deset miljuna puta više iskoristive [[energija|energije]] od kemijskih [[goriva]]. [[Energija]] nuklearne fisije se otpušta kao [[kinetička energija]] fisijskog produkta i dijelova, i kao elektromagnetska radijacija u obliku [[gama zračenje|gama zraka]]. U [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]] [[energija|energije]] se pretvara u toplinsku dok se čestice gama zrake sudaraju sa [[atom|atomima]] koje čine reaktor i njegov radni fluid, najčešće [[voda|vodu]] ili ponekad tešku vodu.
 
 
Neutronske i [[gama zračenje|gama zrake]] koje odašilju čestice izbrišu informaciju o fisijskom procesu, što čini teškim proučavati [[dinamika|dinamiku]] iz sjedišta cjepišta, gdje se čestice formiraju i nuklearna interakcija rasprši. Unatoč tome ima par fisijskih događaja za koje nema [[neutron|neutrona]] ni [[gama zračenje|gama zraka]]. Ti događaji su dio takozvane hladne fisije.
Nuklearna fisija teških elemenata proizvodi [[energija|energiju]] zbog specifične [[energija|energije]] koja ih veže[[SlikaDatoteka:UFission.gif|mini|350px|desno|3d reprezentacija induciranog fisijskog događaja. Jezgra atoma uran-235 apsorbira sporo krečući neutron, koji se razdvaji u dva brža i lakša elementa(fisijske produkte) i dodatne neutrone. Većina energije koja se oslobodi je u obliku kinetičkih brzina fisijskih produkata i neutrona. Na slici je prikazano i hvatanje neutrona uranom 239 da bi postao uran-239]] prema [[masa|masi]] prema nukleusima srednje [[masa|mase]] sa [[atomski broj|atmoskim brojem]] i [[atomska masa|atomskom masom]] priblizno <sup>61</sup>Ni i <sup>56</sup>Fe i veća je od [[energija]] jako teških nukleusa, tako da se ta [[energija]] oslobađa kad se teški nukleusi razbijaju na dijelova.
Ukupni ostatak [[masa|mase]] fisijiskih produkata (Mp) iz jedne reakcije je manja od [[masa|mase]] originalnih nukleusa [[goriva]] (M). Višak [[masa|mase]] Δm = M – Mp je nepromjenjiva [[masa]] [[energija|energije]] koja se oslobađa u obliku [[foton|fotona]] ([[gama zračenje|gama zraka]]) i [[kinetička energija|kinetičke energije]] čestica, to na govori formula [[masa]] = [[energija]] E=mc².
U nuklarnim fisijskim događajima nukleusi se mogu razdvojiti u bilo koju kombinaciju lakših nukleusa, ali najuobičajeniji događaj nije fisija jednake [[masa|mase]] nukleusa od oko 120; najčešći događaj (ovisno o [[izotop|izotopima]] i procesima) je pomalo neuravnotežena fisija u kojem jedan podijeljeni nukleus ima [[masa|masu]] od oko 90 do 100 u, a drugi ima ostatak od oko 130 do 140 u. Nejednake fisije su energetski više poželjne zato što nam to dopušta da jedan produkt bude bliži energetskom minimumu, približno masi 60 u (samo četvrtina prosječne fisijske mase), dok drugi nukleus mase 135 u još uvijek nije daleko od raspona najčvršće vezanog nukleusa.
88.144

uređivanja