Razlika između inačica stranice »Taraski«

Dodana 3 bajta ,  prije 12 godina
m
Bot: standardizacija
m (Bot: standardizacija)
[[SlikaDatoteka:Mexico.Mich.Tzintzuntzan.01.jpg|mini|300px|Taraskanska piramida 'yacata', podignuta na zaravnjenom uzvišenju u Tzintzuntzánu. Yacate su podizane vatrenom bogu Curicaveriju, a u Tzintzuntzanu ih je pet.]]'''Taraski''' (Tarasco, Purépecha).- Indijanski narod nastanjen na visokom vulkanskom platou, na sjeveru [[Meksiko|meksičke]] države [[Michoacán]]. O staroj povijesti Taraska nije mnogo poznato. Njihov jezik nesrodan je svim ostalim (porodica [[Tarascan]]), a u vrijeme španjolskog dolaska imali su visokorazvijenu civilizaciju. Ratoborni [[Asteci]] zemlju taraskih ratnika nisu nikada osvojili, a i [[Španjolci]] su imali poteškoća sa njihovim podjarmljivanjem. Glavni grad [[Tzintzuntzán]] /Mjesto kolibrića/, nalazio se na obali jezera [[Pátzcuaro]].
Premda su slabo izučavani, postoje njihovi brojni artefakti i kolonijalni izvještaji ukazuju na njihovu superiornost nad mnogim grupama. Taraski su bili vješti u radu sa perjem (mozaici), školjkama, kamenu, metalu i drvetu, ali dosta inferiorniji u arhitekturi.
Taraski nemaju posebne plemenske organizacije. Agrikultura je dominantna, uzgoj [[kukuruz]]a i [[čili-papričica]], i drugog bilja, a uzgajaju i mnoge domaće životinje: [[kokoši]], [[vol]]ove, [[ovca]], [[svinja]], [[pčele]], [[magarac|magarce]] i [[puran]]e. Mnogi Taraski danas odlaze u [[SAD]] kao [[braceros]] /dnevni nadničari/, a od njihovih nekih 120 zajednica, iz svake barem jedna osoba danas živi u SAD. U Meksiku su naseljeni u 22 općine (municipalites): [[Coeneo]], [[Charapan]], [[Cherán]], [[Chilchota]], [[Erongarícuaro]], [[Los Reyes]], [[Nahuatzen]], [[Nuevo Parangaricutiro]], [[Paracho]], [[Pátzcuaro]], [[Periban]], [[Quiroga]], [[Tancítaro]], [[Tangamandapio]], [[Tangancícuaro]], [[Tingambato]], [[Tinguindín]], [[Tocumbo]], [[Tzintzuntzan]], [[Uruapan]], [[Zacapu]] i [[Ziracuaretiro]].
88.144

uređivanja