Vodiči i izolatori: razlika između inačica

Najsitniji djelići materije zovu se '''[[molekula|molekule]],''' a sastavljene su iz različitih kombinacija '''[[atom|atoma]].'''

Atomi su najsitnije čestice od kojih su sastavljeni čisti kemijski elementi. Po pojednostavljenom, tzv. Bohr-ovom modelu, atomi se sastoje od pozitivno nabijene '''[[Atomska jezgra|atomske jezgre]]''' oko koje kruže negativno nabijeni '''[[elektron|elektroni]].''' Jezgra sadrži pozitivno nabijene '''[[proton|protone]]''' i električki neutralne '''[[neutron|neutrone]],''' koji su nositelji mase.

Elektroni oko atomske jezgre kruže '''[[Brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]],''' tj. toliko brzo, da se skoro istovremeno nalaze na svim mjestima kuglaste putanje koja obavija jezgru, tvoreći na taj način takozvanu "ljusku" elektrona. Teški elementi imaju veliki broj elektrona koji kruže u nekoliko (najviše sedam)

koncentričnih kuglastih putanja, odnosno imaju nekoliko koncentričnih '''[[Elektronski omotač atoma|elektronskih "ljuski"]]'''. Mogući broj elektrona u pojedinim elekronskim ljuskama određen je izrazom <math>2n^2</math>, pri čemu je n redni broj elektronske ljuske u atomu. Tako primjerice u prvoj ljuski atom može imati najviše dva (2 x 1^2) elektrona, a u trećoj 18 (2 x 3^2). Za ljuske koje sadrže maksimalno mogući broj elektrona, kažemo da su "popunjene".

 

Istoimeno nabijene čestice se međusobno odbijaju, slično kao što se među sobom odbijaju istoimeni polovi magneta. Suprotno tome, različito nabijene čestice međusobno se privlače, slično kao što sjeverni magnetski pol snažno privlači južni.

 

 

Slika daje usporedbu specifičnih vodljivosti najčešće korištenih materijala u elektrici i elektronici, pri 20°C

{|

| '''materijal'''