Zemljopis Indije: razlika između inačica

== Položaj i veličina ==

 

 

Indija leži sjeverno od ekvatora između 8° 4' i 37° 6' sjeverne geografske širine i 68° 7' i 97° 25' istočne geografske dužine. Po veličini je [[Dodatak:Popis država po površini|sedma najveća zemlja na svijetu]] s ukupnom površinom od 3,287.263 km². Udaljenost od sjevera do juga iznosi 3.214 km, a od istoka do zapada 2.933 km. Indija ima kopnenu granicu dugu 15.200 km i obalnu crtu od 7.516,5 km. [[Andamanski i Nikobarski otoci]] u Bengalskom zaljevu i [[Lakshadweep]] u Arapskom moru također su dijelovi Indije.

 

== Planine ==

 

Veliki luk planina, sastavljen od lanaca [[Himalaja]], [[Hindukuš]]a i [[Patkai]]ja, definira indijski potkontinent. Te su planine oblikovane tektonskim sudarima [[indijska ploča|indijske]] i [[euroazijska ploča|euroazijske ploče]] koji su započeli prije otprilike 50 milijuna godina i traju i danas. Ovi su planinski lanci dom nekima od najviših planina na svijetu, te osiguravaju prirodnu prepreku protiv hladnih polarnih vjetrova. Oni također omogućuju [[monsun]]e koji pokreću klimu u Indiji. Brojne rijeke koje izviru u tim planinama osiguravaju vodu za plodnu indogangesku ravan. [[biogeografija|Biogeografi]] označavaju te planine granicom između dviju velikih zemljinih ekozona: [[umjerene širine|umjerenog]] [[Paleoarktik]]a koji prekriva većinu Euroazije, te [[tropi|tropske]] i [[suptropi|suptropske]] [[Indomalajski poluotok|Indomalajske]] ekozone koja uključuje indijski potkontinent i prostire se na [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnu Aziju]] i Indoneziju. U povijesti su navedeni lanci služili kao prepreka osvajačima.

#[[Satpura]]s

 

 

Himalajski planinski lanac najviši je planinski lanac na svijetu. On formira indijsku sjeveroistočnu granicu koja je odvaja od ostatka Azije. Himalaje su jedan od najmlađih planinskih lanaca na svijetu, koji se prostiru gotovo neprekinuto na udaljenosti od 2.500 km i prekrivaju površinu od 500.000 km².

 

 

'''Himalaje''' se protežu od države [[Jammu i Kashmir]] na zapadu do države [[Arunachal Pradesh]] na istoku. Te države uz [[Himachal Pradesh]], [[Uttaranchal]] i [[Sikkim]] leže uglavnom u himalajskoj regiji. Neki od himalajskih vrhova prelaze visinu od 7.000 m, a [[snježna granica]] se proteže između 6.000 m u Sikkimu do oko 3.000 m u Kashmiru. Kanchenjunga, koja se nalazi u Sikkimu, najviša je točka na indijskome teritoriju (neosporno). Većina vrhunaca u Himalajama ostaje snijegom prikovana tijekom čitave godine.

Planine koje se nalaze na istočnoj indijskoj granici s Mianmarom nazivaju se '''[[Patkai]]''' ili '''Purvanchal'''. One su stvorene istim tektonskim procesima koji su uzrokovali formiranje Himalaje. Postoje tri brdska lanca koji spadaju pod Patkai: Patkai-Bum, [[Garo brda|Garo]]-[[Khasi brda|Khasi]]-[[Jaintia brda|Jaintia]] i [[Lushai brda]]. Lanac Garo-Khasi se nalazi u indijskoj državi [[Meghalaya]]. Klima se proteže od [[umjerene širine|umjerene]] do [[alpski|alpske]] ovisno o visini. Na [[privjetrina|privjetrinskoj]] strani ovih brda nalazi se [[Cherrapunji]], najvlažnije mjesto na Zemlji koje prima najvišu godišnju količinu padalina {{ref|patkai}}.

 

 

Lanac '''[[Vindhya]]''' prolazi kroz većinu središnje Indije i pokriva udaljenost od 1.050 km. Prosječna visina tih brda je 300 m. Vjeruje se da su se formirali od ostataka koji su nastali trošenjem stare planine Aravalli. Vindhya odvaja geografski [[Sjeverna Indija|sjevernu]] Indiju od [[Južna Indija|južne]] Indije. Zapadni kraj lanca leži u istočnom [[Gujarat]]u blizu granice s državom [[Madhya Pradesh]], dok se ostatak proteže na istok i sjever skoro do rijeke [[Ganges]] kod [[Mirzapur]]a.

'''[[Satpura]]''' je lanac [[brdo|brda]] koji se nalazi u središnjoj [[Indija|Indiji]]. Započinje u istočnom [[Gujarat]]u blizu obale [[Arapsko more|Arapskog mora]], zatim ide istočno kroz [[Maharashtra|Maharashtru]], [[Madhya Pradesh|Madhyju Pradesh]] te završava u državi [[Chhattisgarh]]. Prostire se na udaljenosti od 900 km, a mnogi se vrhunci izdižu iznad 1000 m. Uglatog je oblika, pa mu se tjeme nalazi kod [[Ratnapuri]]ja, a dvije su strane paralelne s rijekama [[Tapti]] i [[Narmada|Narmadom]]. Usporedno se kreće s lancem [[Vindhya]], koji leži na sjeveru pa ta dva lanca u smjeru istok-zapad dijele indogangesku ravan na sjeveru i visoravan Dekan na jugu Indije. Narmada teče kroz depresiju između lanaca Satpura i Vindhya, preuzima vode sa sjevernog nagiba lanca Satpura i teče na zapad prema Arapskom moru.

 

 

'''[[Aravalli]]''' je najstariji planinski lanac u Indiji koji se proteže od sjeveroistoka do jugozapada preko [[Rajasthan]]a u zapadnoj [[Indija|Indiji]]. Dugačak je približno 500 km. Sjeverni kraj lanca se nastavlja u [[Haryana|Haryanu]] u obliku izoliranih brda i stjenovitih hrptova, a završava blizu [[Delhi]]ja. Najviši vrh čini [[Mount Abu]] koji se uzdiže na 1.722 m te leži blizu jugozapadnog završetka lanca blizu granice s [[Gujarat]]om. Grad [[Ajmer]] sa svojim jezerom leži na južnoj padini lanca u Rajasthanu. Lanac Aravalli je erodirani ostatak starog naboranog planinskog sustava koji je nekoć bio prekriven snijegom. Lanac se uzdigao u [[prekambrij|prekambrijskom]] događaju nazvanom Aravalli-Delhi [[orogeneza]]. Aravalli spaja dva stara segmenta koji sačinjavaju indijski [[kraton]]: segment [[Marwar]] na sjeverozapadu lanca i segment Bundelkhand na njegovu jugoistoku.

 

 

'''[[Zapadni Gati]]''' ili planine '''Sahyadri''' prolaze duž zapadnog kraja [[Indija|indijske]] visoravni [[Dekan]] koju odvajaju od uske obalne ravni duž [[Arapsko more|Arapskog mora]]. Lanac započinje južno od rijeke [[Tapti]] blizu granice [[Gujarat]]a i [[Maharashtra|Maharashtre]] te se kreće približno 1.600 km kroz države Maharashtru, [[Goa|Gou]], [[Karnataka|Karnataku]], [[Kerala|Keralu]] i [[Tamil Nadu]]u gotovo do južnog vrška indijskog poluotoka. Prosječna visina iznosi oko 1.000 m, a najviši se vrhunci nalaze u južnom dijelu lanca u Maharashtri. Dva najpoznatija vrha koji leže u Zapadnim Gatima su [[Kalsubai]] 1.646 m i [[Mahabaleshwar]] 1.438 m.

{{glavni|Indogangeska ravan}}

 

'''Indogangeske ravni''' su velike [[naplavna ravan|naplavne ravni]] riječnih sustava [[Ind]]a i [[Ganges|Ganges]]-[[Brahmaputra|Brahmaputre]]. One se protežu paralelno s planinama Himalaje od [[Jammu i Kashmir|Jammua i Kashmira]] na zapadu do [[Assam]]a na istoku. Prostor naplavnih ravni sačinjavaju države [[Punjab, Indija|Punjab]], [[Haryana]], istočni [[Rajasthan]], [[Uttar Pradesh]], [[Bihar]], [[Jharkhand]] i [[Zapadni Bengal]]. Indogangeska ravan zauzima površinu od 700.000 km², a širina se kroz čitavu dužinu razlikuje za nekoliko stotina kilometara. Glavne rijeke koje oblikuju dio tog sustava su Ganga ([[Ganges]]) i [[Ind]] s pritocima [[Beas]], [[Yamuna]], [[Gomti]], [[Ravi]], [[Chambal]], [[Sutlej]] i [[Chenab]].

{{glavni|Pustinja Thar}}

 

'''Pustinja Thar''' (također poznata pod imenom '''Velika indijska pustinja'''), vruća [[pustinja]] koja oblikuje značajan dio zapadne Indije. Prostire se kroz četiri države u [[Indija|Indiji]] - [[Punjab, Indija|Punjab]], [[Haryana|Haryanu]], [[Rajasthan]] i [[Gujarat]], te pokriva površinu od 208.110 km². Pustinja se nastavlja u [[Pakistan]]u gdje se naziva [[pustinja Cholistan]]. Većina pustinje Thar nalazi se u [[Rajasthan]]u gdje pokriva 61 posto njegove zemljopisne površine. Pustinja je većinom stjenovita, dok je njezin mali dio na krajnjem zapadu pjeskovit.

Središnje je pobrđe sastavljeno od triju glavnih visoravni - visoravan [[Malwa]] na zapadu, visoravan [[Dekan]] na jugu (prekriva većinu indijskog poluotoka) i visoravan [[Chota Nagpur]] u [[Jharkhand]]u prema istoku.

 

 

[[Visoravan]] '''Dekan''' je velika trostranična visoravan omeđena Vindhyama na sjeveru te Istočnim i Zapadnim Gatima s obiju strana. Dekan zauzima ukupnu površinu od 1,9 milijuna km². Uglavnom je zaravnjen s visinama koje se protežu od 300 do 600 m {{ref|dekan}}.

=== Zapadna obala ===

 

'''Zapadna obalna ravan''' je uzak pojas zemlje uklještene između Zapadnih Gata i Arapskog mora. Pojas započinje u Gujaratu na sjeveru i prostire se kroz države [[Maharashtra|Maharashtru]], [[Goa|Gou]], Karnataku i Keralu. Ravni su uske te se protežu od 50 do 100 km u širinu.

{{glavni|Rijeke Indije}}

 

Sve glavne [[rijeka (vodotok)|rijeke]] Indije izviru iz jedne od triju glavnih [[razvodnica]]. One su:

Dvanaest se indijskih rijeka klasificiraju kao glavne, a ukupna površina njihova slijeva prelazi 2,528.000 km².

 

 

Himalajske ili sjeverne rijeke koje teku zapadno u Pakistan su [[Ind]], [[Beas]], [[Chenab]], [[Ravi]], [[Sutlej]] i [[Jhelum]].

[[Gangeski sustav|Sustav Ganga-Brahmaputra-Meghana]] ima najveće slijevno područje koje zauzima 1,100.000 km². Rijeka Ganga izvire na [[Gangotri ledenjak|ledenjaku Gangotri]] u [[Uttaranchal]]u. Ona teče u jugoistočnim smjeru prema [[Bangladeš]]u. Rijeke [[Yamuna]] i [[Gomti]] također nastaju u Zapadnim Himalajama, te se u ravnima spajaju s rijekom Gangom. Brahmaputra, druga pritoka Gange, izvire u [[Tibet]]u, a u Indiju ulazi u najistočnijoj državi [[Arunachal Pradesh]]. Njen se tok nastavlja prema zapadu sve do Bangladeša u kojemu se spaja s Gangom.

 

 

[[Chambal, druga pritoka Gange, izvire iz razvodnice Vindhya-Satpura i teče dalje prema istoku. Rijeke koje teku zapadno od svojih razvodnica su rijeke [[Narmada]] (također nazvana Nerbudda) i [[Tapti]] (također pisano Tapi), koje otječu u Arapsko more u državi Gujarat. Riječna mreža koja teče od istoka prema zapadu čini 10 posto ukupnog protoka.

=== Sundarbani ===

{{glavni|Sundarbani}}

 

[[Riječna delta|Delta]] '''Sundarbana''' predstavlja najveću šumu [[mangrova|mangrove]] na svijetu. Smještena je na ušću rijeke [[Ganges]] i prostire se preko površina [[Bangladeš]]a i [[Zapadni Bengal|Zapadnog Bengala]] u [[Indija|Indiji]]. Bangladeški i indijski dijelovi džungle upisani su u listu [[svjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a zasebno pod imenom Sundarbans i [[Nacionalni park Sundarbani]], iako su to dijelovi iste šume. Sundarbani su ispresijecani složenom mrežom [[morske mijene|plimnih]] vodenih putova, [[blatna zaravan|blatnih zaravni]] i malenih [[otok]]a kserofilnih šuma mangrove, te predstavljaju izvrstan primjer tekućih [[ekologija|ekoloških]] procesa.

Meteorolozi dijele godinu u većini zemlje na četiri glavna godišnja doba: monsun, ljeto, zima i povlačenje monsuna. Dijelovi Indije koji leže u himalajskoj regiji prolaze kroz pet godišnjih doba: proljeće, ljeto, monsuni, jesen i zima. Ravnomjerno padanje snijega pojavljuje se samo na uzvišenim dijelovima.

 

 

Ljeto traje između ožujka i lipnja u većini dijelova Indije. Temperature tijekom dana prelaze 40 °C. U obalnim regijama temperatura prelazi 30 °C, a povezana je s visokim razinama [[humidnost]]i. U području pustinje Thar temperature mogu prelaziti 45 °C.

{{glavni|Geologija Indije}}

 

Indija ima raznoliku geologiju koja obuhvaća čitav spektar geoloških vremenskih razdoblja. Geološka se obilježja Indije klasificiraju na temelju njihove ere formiranja.

== Prirodne katastrofe ==

 

Indija je sklona [[prirodna katastrofa|prirodnim katastrofama]] koje su odgovorne za ogromne gubitke života i blagostanja. Prirodne katastrofe u Indiji uključuju suše, iznenadne poplave, kao i raširene i destruktivne poplave uzrokovane monsunskim kišama, te nekoliko ciklona i potresa.