Oplemenjivanje mineralnih sirovina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
== Oplemenjivanje mineralnih sirovina ==
[[w:en:Wikipedia:Mineral processing]]
 
'''[[Minerali]]''' su prirodne, čvrste, većinom anorganske tvari definiranog kemijskog sastava koji se može izraziti kemijskom formulom (minerali su građeni od elemenata - tvari koje se kemijski ne mogu dalje dijeliti), stalnih fizikalnih svojstava, stabilne unutar određenih granica temperature, tlaka i kemijskog sastava okoliša, te najčešće pravilne unutarnje građe, izražene kristalnom rešetkom. Minerali se uglavnom pojavljuju kao spojevi, rijetko kao samorodni elementi. Samorodne elemente izgrađuje isključivo jedan element, kao npr. samorodno [[zlato]] (slika 1.1.), [[srebro]], i [[bakar]]. Spojevi predstavljaju kombinaciju dvaju ili više elemenata kao npr. [[olovo]] (Pb) u mineralu galenitu (PbS) (slika 1.2.).
 
'''[[Stijene]]''' su mineralni agregati. Monomineralne stijene su stijene koje se sastoje od samo jedne vrste minerala, npr. vapnenac (slika 1.3.) koji sadrži samo kalcit tj. kalcijev karbonat CaCO3. Polimineralne stijene su stijene koje se sastoje od različitih vrsta minerala, npr. granit (slika 1.4.) koji sadrži feldspat, kvarc i tinjac. Za razliku od stijene, čvrste mase na mjestu postanka, kamen je odlomljeni dio stijene. Kamen je nemetalna mineralna sirovina koja se obično eksploatira u površinskim kopovima, tj. u kamenolomima.
 
Dakle, mineralne sirovine su prirodne tvari koje se dobivaju iz Zemlje, a upotrebljavaju se kao sirovine ili goriva. U mineralne sirovine obično se svrstavaju i fosilna goriva (ugljen, nafta i prirodni plin) premda nisu pravi minerali, jer potječu od organskih ostataka i zapravo su smjese katkad neujednačena sastava.
Line 26 ⟶ 27:
 
== Sitnjenje ==
[[w:en:Wikipedia:Comminution]]
 
Sitnjenje se provodi da bi se dobio potreban granulometrijski sastav, zatim postigao raščin ili odgovarajući oblik mineralnih zrna, a provodi se u dvije faze:
*drobljenje
Line 68 ⟶ 71:
 
====Flotacija====
[[w:en:Wikipedia:Froth flotation]]
 
U flotaciji do razdvajanja dolazi pomoću zračnih mjehura u vodi zbog razlike u površinskim značajkama (močivosti, kvašljivosti) mineralnih komponenti. Čestice hidrofobne komponente sa zračnim mjehurima će isplivati na površinu pulpe formirajući pjenu (koncentrat), a čestice hidrofilne komponente odlaze u otok (jalovina). Značajke hidrofilnosti i hidrofobnosti majčešće nisu dovoljno izražene, pa se u pulpu dodaju flotacijski reagenti koji te značajke pojačavaju. Flotacijski reagenti svrstavaju se u slijedeće skupine:
*kolektori
Line 74 ⟶ 79:
Uređaji koji se koriste u flotaciji su mehaničke i pneumatske flotacijske ćelije.
 
====Sortiranje====
== Povijest oplemenjivanja mineralnih sirovina ==
Sortiranje je najstariji koncentracijski postupak u kojem se procjenjuju pojedinačni komadi sirovine i odbacuju oni koji nisu pogodni za daljnju upotrebu ili preradu. Sortiranje se može provoditi ručno na probirnim trakama (koristi se pri recikliranju) ili pak elektroničko sortiranje, npr. na temelju optičkih značajki (boja) i sl.
 
== PovijestPovijesni razvoj oplemenjivanja mineralnih sirovina ==
Prvi oplemenjivač vjerojatno je bio čovjek koji je iz šljunka odabirao oblutke pogodne za upotrebu kao oruđe ili oružje. U bakrenom i brončanom dobu bio je poznak postupak za dobivanje bakra i kositra, zatim dobivanje zlata ispiranjem itd. Početkom drugog oplemenjivačkog razdoblja smatra se 1556. godina kada je Georgijus Agricola [[w:en:Wikipedia:Georg Agricola]] napisao djelo De Re Metallica u kojem je dao temeljit prikaz rudarstva i oplemenjivanja do tada, a knjiga je slijedeća dva stoljeća služila kao glavni udžbenik tih tehničkih disciplina. Treće i posljednje razdoblje započelo je pojavom parnog stoja koji je zamijenio ljudski i životinjski pogon, te na taj način omogućio konstruiranje robusnijih uređaja, prije svega drobilica, pokretnih sita koja su zamijenila nepokretna, mehaničkih klasifikatora itd.
 
[[w:en:Wikipedia:Mineral processing]]
[[Kategorija:Rudarstvo]]