Speleologija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 8:
1949. godine osnovana je Špiljarska sekcija u Planinarskom društvu Zagreb, inače prvog planinarskog društva osnovanog nakon 2. svjetskog rata u Hrvatskoj (Tek 1948. godine donesena je odluka tadanjeg "Fiskulturnog saveza" da se mogu osnovati "stručna društva". Za tu "spasonosnu slamku", kako se izrazio tada jedan planinar, prihvatila se skupina starijih, uglavnom predratnih članova HPD-a pa je za 20. svibnja 1949. sazvana osnivačka skupština i tako je osnovano prvo poslijeratno [[planinarsko društvo "Zagreb"]]), te nakon toga osnivaju se špiljarske, a kasnije nazvane speleološke sekcije (odsjeci) i u još nekim planinarskim društvima. Početkom 1950. godine osniva se prvo Geološka zbirka, a 1955. Geološko-paleontološka zbirka i Laboratorij za Krš unutar tadašnjeg JAZU (danas HAZU) u kojemu je bio aktivan akademik Marijan Salopek i kasnije akademik Mirko Malez. Još 1948. godine pokrenuta je speleološka aktivnost u tadašnjem Geološkom zavodu, današnjem Hrvatskom geološkom institutu, kada je to bilo neophodno prilikom prikupljanja geoloških podataka za izgradnju prvih poslijeratnih hidroenergetskih objekata u našemu kršu (aktivni su bili dr. Josip Poljak, kasnije akademik Milan Herak, i dr.sc. Srećko Božičević). Od sedamdesetih godina 20. stoljeća osnivaju se zasebna speleološka društva prvo u Istri, a zatim i u drugim dijelovima Hrvatske.
Danas u Hrvatskoj djeluje četrdesetak udruga bilo pod okriljem [[Hrvatski speleološki savez|Hrvatskog speleološkog saveza]] (HSS) ili unutar Hrvatskog planinarskog saveza (HPS).
Hrvatska je u svijetu poznata po dubokim jamama. [[1957]]. godine je istražena jama Čudinka duboka 203 m. Godine 1959. [[Hrvatski speleološki savez|SDH]] organiziralo je ekspediciju u Ponor Gotovž kod Klade kada su se članovi ekspedicije spustili do cca -320 metaraGodine 1961. je na južnom [[Velebit]]u organiziran je speleološki logor gdje je istražena 195 m duboka jama Vrtlina. Na speleološkoj ekspediciji 1975. godine na jami Puhaljki spušta se do dubine 318 metara. U ponoru Bunovac se 1977. godine dostiže se dubina 534 metara što ga čini prvom jamom dubljom od 500 metara u Hrvatskoj. U [[1980-ih|osamdesetim]] godinama istražuje se niz dubokih jama na [[Biokovo|Biokovu]].
Ekspedicije u [[Lukina jama|Lukinu jamu]] u [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|NP Sjeverni Velebit]] organizirala je Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza od 1993-1995. godine. Jamski sustav Lukina jama-Trojama istražen je do dubine 1392 m što ga je u trenutku istraživanja svrstalo na 9. mjesto na listi najdubljih jama na svijetu, a i danas je najdublja jama u Hrvatskoj. Na dubini 1349 m Zoran Stipetić-Patak i Teo Barišić preronili su 1994. godine 57 m dug i 6 m dubok sifon u tada uronu na najvećoj dubini u jami na [[svijet]]u.
| |||