Hrvatski speleološki savez: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
== Općenito o Hrvatskom spelološkom savezu ==
:'''Hrvatski speleološki savez''' (kratica: ''HSS'') je savez speleoloških udruga, tj. pravnih osoba koje su registrirane za [[speleologija|speleološku]] djelatnost u Republici Hrvatskoj, te je kao takav jedinstven u državi.
Hrvatska je isključivo preko Hrvatskog speleološkog saveza i postala redovitom članicom međunarodne speleološke unije tj. <ref>[http://www.uis-speleo.org Union Internationale de Speleologie (UIS)] </ref> zajedno s još 60 zemalja svijeta, koje su tamo zastupljene sa svojim <ref>[http://www.uis-speleo.org/people/natspel.html]</ref> nacionalnim speleološkim savezima.
Line 6 ⟶ 7:
Hrvatski speleološki savez je neprofitna, dobrovoljna, izvanstranačka, stručno-znanstvena i sportska udruga, koja svojim članstvom radi na razvijanju, unapređivanju, koordinaciji i popularizaciji speleološke znanosti, speleološke svijesti i navika te istraživanju (otkrićima), iskorištavanju i zaštiti speleoloških objekata. Hrvatski speleološki savez je savez speleoloških udruga, odnosno pravnih osoba koje se bave speleologijom u Republici Hrvatskoj.
Uz naziv na hrvatskom jeziku, Hrvatski speleološki savez može rabiti naziv na engleskom jeziku koji glasi: "'''Croatian Speleological Federation'''", a skraćenica na engleskom jeziku glasi: "CSF".
Sjedište HSS je u Zagrebu.
:HSS je osnovan u Zagrebu, '''2. travnja 1954. godine''' pod nazivom “Speleološko društvo Hrvatske”, od 20. listopada 1990. godine djeluje pod nazivom “Hrvatsko speleološko društvo”, a od 21. veljače 1998. godine naziva se: “Hrvatski speleološki savez”.
Udruga njeguje tradiciju “Odbora za uređenje Baračevih špilja” utemeljenog '''20. veljače 1892. godine''' i “Odbora za istraživanje špilja Geologijskog povjerenstva Kraljevine Hrvatske i Slavonije” utemeljenog '''31. srpnja 1910. godine''', prvih hrvatskih amaterskih i profesionalnih speleoloških udruga, koje su bile osnovane među prvima u svijetu.
Line 18 ⟶ 19:
HSS ima svojstvo pravne osobe, a kao udruga registrirana je pri Ministarstvu uprave Republike Hrvatske, u Uredu za udruge Vladede Republike Hrvatske pod brojem 00000461.
:Hrvatski speleološki savez smatra se
Nakon raspada Jugoslavije, a s time i Saveza speleologa Jugoslavije, Hrvatski speleološki savez i Jamarska zveza Slovenije, napisali su zamolbe za nastavak svojeg , ovaj oputa odvojenog članstva u UIS-u.
Line 24 ⟶ 25:
Hrvatski speleolozi su aktivno sudjelovali na svim dosadašnjim svjetskim speleološkim kongresima:<br>
*1. Francuska (Paris, 1953.),<br>
*2. Italija (Bari, 1958.), <br>
*3. Austria (Beč, 1961.),<br>
*4. Jugoslavija (Postojna, 1965.),<br>
*5. Njemačka (Stuttgart, 1969.),<br>
*6. Čehoslovačka (Olomouc, 1973.),<br>
*7. Velika Britanija (Sheffield, 1977.),<br>
*8. SAD (Bowling Green, 1981.),<br>
*9. Španjolska (Barcelona, 1986.),<br>
*10. Mađarska (Budimpešta, 1989.),<br>
*11. Kina (Peking, 1993.),<br>
*12. Švicarska (La Chaux-des-Fonds, 1997.)<br>
*13. Brazil (Brasilia, 2001.),<br>
*14. Grčka (Kalamos, 2005.).<br>
Slijedeći svjetski speleološki kongres <ref>[http://www.ics2009.us 15. Svjetski speleološki kongres] </ref>će se održati ponovno u SAD (Kerrville, 2009), gdje će ponovno biti aktivnih sudionika iz Hrvatske.
== Speleološke kategorije, članstvo i aktivnost Hrvatskog speleološkog saveza ==
Line 47 ⟶ 51:
Članicom Hrvatskog speleološkog saveza postaje se na temelju zamolbe uz predočenje dokaza da je pravna osoba registrirana u skladu važećih propisa i zakona. Sve članice Hrvatskog speleološkog saveza preko saveza dobijaju i godišnju dozvolu za stručna i znanstvena istraživanja (otkrića) speleoloških objekata koja im daje Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu prirode. Bez takovih dozvola nije moguće ulazi u niti jedan speleološki objekt u republici Hrvatskoj prema važećem Zakonu o zaštiti prirode NN 70 /2005 i NN 138/2008.
Danas su aktivne članice Hrvatskog speleološkog saveza u Zagrebu, Pazinu, Poreču, Splitu, Fužinama, Karlovcu, Sinju, Opatiji, Kastvu, Samoboru, Bujama, Buzetu, Roču, Gospiću, Rabu, Makarskoj, Puli, Vrsaru, Tršću, Ivancu ...
Aktivnost udruga članica HSS kao i samog saveza ocjenjena je je i umeđunarodnim okvirima za zamjetna i utjecajna, tako da su naši speleolozizi bili sudionicima u mnogim našim i međunarodnim speleološkim ekspedicijama diljem Hrvatske i cijeloga svijeta.▼
▲Aktivnost udruga članica HSS kao i samog saveza ocjenjena
[http://www.speleo.hr Hrvatski speleološki savez] ili njene članice u svojoj su dugogodišnjoj aktivnosti organizirali brojna speleološka istraživanja (otkrića) i ekspedicije kod nas i u svijetu. Na primjer istraživanja brojnih speleoloških objekata na otocima Braču, Hvaru, Korčuli, poluotoku Pelješcu te u području Like i Gorskog kotara (tadašnji listovi topografskih karata Ogulin 1,2,3,4; Senj 1,2,3,4; Gospić 1,2,3,4), zatim istraživanja područja Istre, Gorskog kotara, Ćićarije (oko 500 speleoloških objekata), te u jadranskom obalnom području. U razdoblju od 1954. do 1970. ukupno je obrađeno i registrirano 3820 speleoloških objekata (Institut za geološka istraživanja), do 1986. godine 5263 objekata (M. Garašić), a danas ih je u Hrvatskoj zajedno sa svim sustavno obrađenim kavernama (preko 950 kaverni), tj. speleoloških objekta bez prirodnih ulaza s površine objekata registrirano preko 11.500, što je značajno u odnosu na veličinu Hrvatske i broj speleologa koji u njoj djeluju. Može se pretpostaviti da je u Hrvatskoj poznato oko 13.000 speleoloških objekata jer nisu svi podaci skupljeni na jednom mjestu. Ako se i određeni broj objekata ponovno registrira pod drugim imenom od različitih udruga, njihova brojka nikako ne može biti manja od 10.000 do 10.500 što i nije jako bitno jer će se u budućnosti sigurno doći do većeg i točnijeg broja svih poznatih speleoloških objekata u Hrvatskoj.▼
▲:[http://www.speleo.hr Hrvatski speleološki savez] ili njene članice u svojoj su dugogodišnjoj aktivnosti organizirali brojna speleološka istraživanja (otkrića) i ekspedicije kod nas i u svijetu. Na primjer istraživanja brojnih speleoloških objekata na otocima Braču, Hvaru, Korčuli, poluotoku Pelješcu te u području Like i Gorskog kotara (tadašnji listovi topografskih karata Ogulin 1,2,3,4; Senj 1,2,3,4; Gospić 1,2,3,4), zatim istraživanja područja Istre, Gorskog kotara, Ćićarije (oko 500 speleoloških objekata), te u jadranskom obalnom području. U razdoblju od 1954. do 1970. ukupno je obrađeno i registrirano 3820 speleoloških objekata (Institut za geološka istraživanja), do 1986. godine 5263 objekata (M. Garašić), a danas ih je u Hrvatskoj zajedno sa svim sustavno obrađenim kavernama (preko 950 kaverni), tj. speleoloških objekta bez prirodnih ulaza s površine objekata registrirano preko 11.500, što je značajno u odnosu na veličinu Hrvatske i broj speleologa koji u njoj djeluju. Može se pretpostaviti da je u Hrvatskoj poznato oko 13.000 speleoloških objekata jer nisu svi podaci skupljeni na jednom mjestu. Ako se i određeni broj objekata ponovno registrira pod drugim imenom od različitih udruga, njihova brojka nikako ne može biti manja od 10.000 do 10.500 što i nije jako bitno jer će se u budućnosti sigurno doći do većeg i točnijeg broja svih poznatih speleoloških objekata u Hrvatskoj.
[http://www.uis-speleo.org/people/natspel.html Preko] Hrvatskog speleološkog saveza, speleolozi iz Hrvatske su i članovi Međunarodne speleološke unije ([http://www.uis-speleo.org Union Internationale de Speleologie - UIS]), a uspješno su realizirali i dobili dozvole za zajedničke speleološke ekspedicije diljem svijeta (gotovo sve zemlje Europe, SAD, Kanada, Meksiko, Kuba, Jamajka, Puerto Rico, Dominikanska Republika, Bermuda, Venezuela, Bolivija, Peru, Brazil, Argentina, Kolumbija, Čile, Ukrajina, Moldavija, Turska, Cipar, Malta, Rusija, Gruzija, Libanon, Sirija, Jordan, Iran, Egipat, Tunis, Libija, Alžir, Maroko, Nigerija, Namibija, Južna Afrika, Madagaskar, Etiopija, Tanzanija, Kongo, Mauricijus, Oman, Saudijska Arabija, Jemen, Pakistan , Afganistan, Indija, Sri Lanka, Nepal, Kina, Laos, Vijetnam, Tajland, Južna Koreja, Indonezija, Malezija, Nova Gvineja, Australija,...)
HSS je 1998. godine uspešno organizirao veliku međunarodnu speleoronilačku ekspediciju u Crveno jezero kada je precizno izmjerena visinska razlika od 528 metara, a dubina jezera od čak 281 metar. Naredne godine se započelo s ronjenjima u izvorima rijeke Gacke koja su dala dotad nepredvidive rezultate o dubini i dužini izvora krših rijeka u Hrvatskoj. ▼
== Značajno za spomenuti ==
▲HSS je 1998. godine uspešno organizirao veliku međunarodnu speleoronilačku ekspediciju u Crveno jezero kada je precizno izmjerena visinska razlika od 528 metara, a dubina jezera od čak 281 metar. Naredne godine se započelo s ronjenjima u izvorima rijeke Gacke koja su dala dotad nepredvidive rezultate o dubini i dužini izvora krših rijeka u Hrvatskoj.
::Predsjednici Hrvatskog speleološkog saveza su bili:
*dr.sc. [[Josip Poljak]] (1954.-1957.),<br>
*akademik dr.sc. [[Josip Roglić]] (1957.-1960.; 1960.-1962.),<br>
*prof.dr. sc. [[Vladimir Blašković]] (1962.- 1964.),<br>
*akademik dr.sc. [[Mirko Malez]] (1965.-1966., 1967.-1970., 1971.-1974., 1975.-1978., 1979.-1982.,1983.-1986., 1987.-1990.),<br>
*prof.dr.sc. [[Mladen Garašić]] (1991.-1994., 1994.-1997., 1998.-2001., 2002.-2005., 2006.-2009.),<br>
::Počasni članovi Hrvatskog speleološkog društva i dobitnici plakete "dr. Josip Poljak" su:
*akademik [[Grga Novak]],<br>
*akademik [[Milan Herak]],<br>
*akademik [[Milan Meštrov]],<br>
*dr.sc. [[Srećko Božičević]].
Od osnutka do danas kroz članstvo Hrvatskog speleološkog saveza (Speleološko društvo Hrvatske, Hrvatsko speleološko društvo) prošle su stotine najistaknutijih stručnjaka i znanstvenika iz područja speleologije, geologije, hidrogeologije krša, biologije, arheologije i ostavile svoj trag u brojnim istraživanjima koji su objavljeni u stranoj i domaćoj literaturi.
:Članovi SDH aktivno su sudjelovali su na svih 10. kogresa speleologa Jugoslavije. Odlično su organizirali čak dva kongresa i to Drugi jugoslavenski speleološki kongres u Splitu 1958. godine i Deveti jugoslavenski speleološki kongres održan u Karlovcu 1984. godine. Iza tih kongresa tiskani su Zbornici radova dosad najbolje objavljeni na ovim prostorima. Tiskani su posebni plakati o kongresima, organizirane su posebne izložbe i predavanja.
Tijekom 2000. godine HSS je dobio i organizirao 5. međunarodni simpozij UIS-ovog povjerenstva za izučavanje povijesti speleologije i karstologije pod nazivom ALCADI 2000 (5 th International Symposium on History of Speleology and Karstology in Alps, Carpathians and Dinarides). Tiskani su sažeci radova i Zbornik radova Simpozija.
Line 80 ⟶ 86:
Zapisnike speleoloških istraživanja (1959. do 1990.). Danas Hrvatski speleološki savez izdaje časopis "Spelaeologia Croatica" (od 1991. godine). Tiskana su pitanja za pojedine speleološke kategorije...
:Spomenimo i jedan raritet da je na poziv članova SDH u boravak Hrvatskoj 1955. godine došao i jedan od najpoznatijih legendarnih speleologa Francuz [[Norbert Castaret]]. Bio je u Veternici i Cerovačkim spiljama s dr.Josipom Roglićem i dr. Mirkom Malezom, a u Zagrebu je odražao predavanje za članove SDH i posebno za veliki broj zainteresiranih građana u najvećoj dvorani tadašnjeg narodnog sveučilištu. To je bio izuzetan događaj jer je Norbert Castaret već onda bio speleološka legenda.
== Reference ==
| |||