Oplemenjivanje mineralnih sirovina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m s |
||
Redak 1:
[[w:en:Wikipedia:Mineral processing]]▼
'''[[Minerali]]''' su prirodne, čvrste, većinom anorganske tvari definiranog kemijskog sastava koji se može izraziti kemijskom formulom (minerali su građeni od elemenata - tvari koje se kemijski ne mogu dalje dijeliti), stalnih fizikalnih svojstava, stabilne unutar određenih granica temperature, tlaka i kemijskog sastava okoliša, te najčešće pravilne unutarnje građe, izražene kristalnom rešetkom. Minerali se uglavnom pojavljuju kao spojevi, rijetko kao samorodni elementi. Samorodne elemente izgrađuje isključivo jedan element, kao npr. samorodno [[zlato]], [[srebro]], i [[bakar]]. Spojevi predstavljaju kombinaciju dvaju ili više elemenata kao npr. [[olovo]] (Pb) u mineralu galenitu (PbS).
Line 21 ⟶ 18:
*koncentracija (obogaćivanje, sortiranje, separiranje),
*odvodnjavanje (mehaničko - sedimentacija i filtracija, termičko- sušenje).
'''Finalni produkti oplemenjivanja''' zovu se koncentrat i jalovina. Koncentrat se sastoji uglavnom od korisne mineralne komponente, a pored nje sadrži i malo nekorisne, dok jalovina pored nekorisne sadrži i nešto korisne mineralne komponente. Uzrok tome leži u složenosti mineralnih sirovina s obzirom na kemijski sastav, granulometrijski sastav, mineralno-petrografsku strukturu i fizikalne značajke, zbog kojih se ne može postići potpuno razdvajanje mineralnih komponenti. Da bi dobili finalni produkt, često nisu potrebna sva četiri postupka (npr. prodajni asortimani ugljena često se dobivaju samo klasiranjem).
== Sitnjenje ==
Sitnjenje se provodi da bi se dobio potreban granulometrijski sastav, zatim postigao raščin ili odgovarajući oblik mineralnih zrna, a provodi se u dvije faze:
*drobljenje,
*mljevenje.
Dva osnovna mehanizma uslijed kojih dolazi do sitnjenja su tlak i udar. Dakle, principi drobljenja i mljevenja su jednaki, a razlika je samo u veličini krajnjeg produkta. Kao granica se uzima veličina od nekoliko mm (najčešće 5 mm). Djelovanjem vanjske sile na mineralno zrno dolazi do deformacija u zrnu. Kada deformacije narastu toliko da dođe do kidanja veza u strukturi materije, dolazi i do sitnjenja mineralnog zrna.
====Drobljenje====
Drobljenje je prvi stupanj u sitnjenju mineralnih sirovina. Ovisno o veličini izlaznog materijala razlikujemo:
Line 39 ⟶ 33:
*tercijalno drobljenje (od 30 do 5 mm).
Drobljenje se provodi u različitim tipovima drobilica (čeljusne drobilice, udarne drobilice, vertikalne udarne drobilice, udarno-čeljusne drobilice, kružne drobilice, Symons drobilice, drobilice s valjcima, čekićare, itd.)
====Mljevenje====
Mljevenje je drugi i posljednji stupanj u procesu sitnjenja mineralnih sirovina, a provodi se u različitim vrstama mlinova (bubnjasti mlinovi s kuglama ili štapovima, autogeni mlinovi, vibracijski mlinovi, mlinovi s kotrljajućim elementima, koloidni mlinovi, itd.) koji mogu raditi suho ili mokro (bez ili uz dodatak vode).
== Klasiranje ==
Line 56 ⟶ 50:
*odsjev (ne prolazi kroz prosjevnu površinu),
*prosjev (prolazi kroz prosjevnu površinu).
====Klasiranje u fluidima====
Klasiranje u fluidima izdvaja klase prema sutaložnosti, a temelji se na postizanju konačne brzine padanja čestice u fluidu (Stokesov zakon). Provodi se u klasifikatorima (klasifikatori sa vodenom strujom, mehanički klasifikatori, aerocikloni i hidrocikloni, pneumatski klasifikatori), koji također daju dva proizvoda:
*preljev (sitni proizvod),
*otok (krupni proizvod).
== Koncentracija ==
Line 75 ⟶ 69:
====Flotacija====
U flotaciji do razdvajanja dolazi pomoću zračnih mjehura u vodi zbog razlike u površinskim značajkama (močivosti, kvašljivosti) mineralnih komponenti. Čestice hidrofobne komponente sa zračnim mjehurima će isplivati na površinu pulpe formirajući pjenu (koncentrat), a čestice hidrofilne komponente odlaze u otok (jalovina) flotacijske ćelije. Značajke hidrofilnosti i hidrofobnosti majčešće nisu dovoljno izražene, pa se u pulpu dodaju flotacijski reagenti koji te značajke pojačavaju. Flotacijski reagenti svrstavaju se u slijedeće skupine:
*kolektori,
Line 87 ⟶ 79:
== Povijesni razvoj oplemenjivanja mineralnih sirovina ==
Prvi oplemenjivač vjerojatno je bio [[čovjek]] koji je iz šljunka odabirao oblutke pogodne za upotrebu kao [[Alat|oruđe]] ili [[oružje]]. U [[Bakreno doba|bakrenom]] i [[Brončano doba|brončanom]] dobu bio je poznat postupak za dobivanje bakra i kositra, zatim dobivanje zlata ispiranjem itd. Početkom drugog oplemenjivačkog razdoblja smatra se [[1556.]] godina kada je
[[Kategorija:Rudarstvo]]
| |||