Vjekoslav Babukić: razlika između inačica

 

Školovao se u rodnom gradu, [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]], [[Pečuh]]u, [[Segedin]]u. U Zagreb dolazi [[1830]]., iste godine kada izlazi ''Kratka osnova horvatsko – slavenskoga pravopisana'', knjižica u kojoj je [[Ljudevit Gaj]] izložio svoj prijedlog [[Grafija|grafijske]] reforme, ali koja je značila mnogo više od običnoga prijedloga novih slova. Babukić se u Zagrebu našao u krugu mladih hrvatskih intelektualaca koji početkom tridesetih godina imaju razrađen program za književno i jezično ujedinjenje hrvatskih krajeva, a potom i svih južnoslavenskih krajeva pod [[Iliri|ilirskim]] imenom. Završio je [[pravo]] [[1832]]. godine u Zagrebu, potom se zaposlio u struci, ali već te godine počinje na Gajev nagovor pisati [[Gramatika|gramatiku]]. Godine [[1836]]. postaje tajnik Čitaonice ilirske, a [[1842]]. prvi tajnik [[Matica ilirska|Matice ilirske]]. Na svoj rođendan [[1846]]. godine Vjekoslav Babukić imenovan je prvim profesorom [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji, nakon što je pobijedio na natječaju i takve suparnike kao što su [[Antun Mažuranić|Antun]] i [[Ivan Mažuranić]], te [[Stanko Vraz]]. Na dan [[5. listopada]], kada je održao svoje prvo predavanje, došlo je mnoštvo slušatelja, čak i izvan Zagreba. Bio je to jedan korak bliže službenom proglašenju hrvatskoga jezika diplomatičkim jezikom, što će se zbiti već iduće [[1847]]. godine.