Juraj IV. Zrinski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Juraj (IV.) Zrinski''' (na mađarskom: Zrínyi IV. György): 13. travnja 1549. - Vép kod Szombáthelyja, Mađarska, 4. svibnja 1603.), ...
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
== Život ==
 
Grof Juraj Zrinski bio je sin [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] Sigetskog i njegove prve supruge grofice Katarine Zrinski rođ. Frankopan.
 
Kao i ranije njegov otac, nosiovršio je tituludužnost meštra hrvatsko-ugarskih kraljevskih [[tavernik|tavernika]], to jest glavnog rizničara, vrlo visoke dužnostifunkcije u kraljevstvu.
 
Još od rane mladosti prihvatio je Juraj ideje reformacije u katoličkoj crkvi, odnosno protestantizam, i u hrvatske župe dovodio luteranske svećenike. To je izazvalo revolt svećenika i pučanstva, većinom odanih rimskom papi.
 
Početkom sedamdesetih godina šesnaestog stoljeća Juraj Zrinski je osnovao tiskaru u [[Nedelišće|Nedelišću]], mjestu udaljenom nekoliko kilometara od [[Čakovec|Čakovca]]. Pozvao je, naime, švicarskogaustrijskog tiskarskog majstoratiskara i izdavačagrafičara poljsko-švicarskog porijekla Rudolfa Hoffhaltera, koji je u Nedelišću postavio tiskarski stroj. Godine 1574. na njemu je tiskana prva i najstarija sačuvana knjiga na kajkavskom narječju hrvatskog jezika poznata pod nazivom "Decretum tripartitum", koju je za tisak priredio varaždinski notar Ivanuš Pergošić. To je zapravo bio prijevod mađarskog originala te knjige pravnih propisa, čiji je autor bio István Verböczy. Tiskara je, prema nekim izvorima, radila u Nedelišću sve do 1586. godine.
 
Juraj Zrinski bio je prvo oženjen groficom Annom D'Arco, ali je ona ubrzo, godine 1570., umrla. U drugom braku bio je s groficom Sofijom Stubenberg, koja mu je rodila četvero djece, među kojima sina [[Juraj Zrinski V.|Jurja]].
 
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]