Juraj IV. Zrinski: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 9:
Još od rane mladosti prihvatio je Juraj ideje reformacije u katoličkoj crkvi, odnosno protestantizam, i u hrvatske župe dovodio luteranske svećenike. To je izazvalo revolt svećenika i pučanstva, većinom odanih rimskom papi.
Početkom sedamdesetih godina šesnaestog stoljeća Juraj Zrinski je osnovao tiskaru u [[Nedelišće|Nedelišću]], mjestu udaljenom nekoliko kilometara od [[Čakovec|Čakovca]]. Pozvao je, naime, austrijskog tiskara i grafičara poljsko-švicarskog porijekla Rudolfa Hoffhaltera, koji je u Nedelišću postavio tiskarski stroj. Godine 1574. na njemu je tiskana prva i najstarija sačuvana knjiga na kajkavskom narječju hrvatskog jezika poznata pod nazivom "Decretum tripartitum", koju je za tisak priredio varaždinski notar Ivanuš Pergošić. To je zapravo bio prijevod mađarskog originala te knjige pravnih propisa, čiji je autor István Verböczy
Osim "Decretuma" u Nedelišću su tiskane i druge knjige, među kojima tri knjige beličkog župnika Mihajla Bučića: "Novi zakon", "Kerstjanski nauk" i "Contra praensentiam corporis et sanguinis Christi in sacramento Eucharistiae". Većina knjiga izdanih u nedelišćanskoj tiskari netragom je nestala, poglavito nakon što je zaustavljeno širenje protestantizma i vraćeno katoličanstvo. Tiskara je, prema nekim izvorima, radila u Nedelišću sve do 1586. godine.
Juraj Zrinski bio je prvo oženjen groficom Annom D'Arco, ali je ona ubrzo, godine 1570., umrla. U drugom braku bio je s groficom Sofijom Stubenberg, koja mu je rodila četvero djece, među kojima sina [[Juraj Zrinski V.|Jurja]].
| |||