Inačica od 27. siječnja 2006. u 20:58 uredi Dubby (razgovor \| doprinosi) 1.660 edits poveznice ← Starija izmjena		Inačica od 16. veljače 2006. u 10:37 uredi ukloni ovu izmjenu Sombrero (razgovor \| doprinosi) 46.706 edits m wikipoveznice dodane Novija izmjena →
Redak 1: '''Računalna lingvistika''', ili računalno jezikoslovlje, (''engl. Computational Linguistics (CL) ili Natural Language Processing (NLP)'') je [[znanost]] koja se bavi razvojem [[Računalni program\|kompjuterskih programa]] koji omogućavaju računalnu obradu ljudskog (prirodnog) [[~~Jezik\|jezika~~jezik]]a. Dio je znanstvene discipline pod nazivom [[umjetna inteligencija]] te ujedinjuje u sebi [[jezikoslovlje]] i [[računarstvo]].▼ ~~{{wikipoveznice}}~~ ▲'''Računalna lingvistika''', ili računalno jezikoslovlje, (''engl. Computational Linguistics (CL) ili Natural Language Processing (NLP)'') je [[znanost]] koja se bavi razvojem [[Računalni program\|kompjuterskih programa]] koji omogućavaju računalnu obradu ljudskog (prirodnog) [[Jezik\|jezika]]. Dio je znanstvene discipline pod nazivom [[umjetna inteligencija]] te ujedinjuje u sebi [[jezikoslovlje]] i [[računarstvo]]. Najvažniji [[programski jezik]] u računalnoj lingvistici je [[Prolog]]. Pomoću prologa se mogu relativno jednostavno opisati različiti formalizmi s područja lingvistike tako da se jezik može mašinski obraditi. Line 7 ⟶ 6: == Poddiscipline == Računalna lingvistika se može podijeliti na više područja s obzirom na to da li se obrađuje govoreni ili pisani jezik te da li se jezik pokušava analizirati (parsing) ili generirati. ~~<br>~~▼ ▲Računalna lingvistika se može podijeliti na više područja s obzirom na to da li se obrađuje govoreni ili pisani jezik te da li se jezik pokušava analizirati (parsing) ili generirati. <br> * [[Prepoznavanje govora]] i [[jezična sinteza]] proučavaju načine na koje računalo može prepoznati i razumijeti te generirati (stvoriti) ljudski jezik. * Parsing i generacija jezika su poddiscipline računalne lingvistike koje proučavaju na koji način je sastavljen govoreni jezik. Line 14 ⟶ 13: == Upotreba u praksi == Glavni zadatak računalne lingvistike je razvoj ~~kompjuterskih~~[[računalni program\|računalnih programa]] koji obavljaju različite zadatke povezane sa ljudskim jezikom. ~~<br>~~▼ ▲Glavni zadatak računalne lingvistike je razvoj kompjuterskih programa koji obavljaju različite zadatke povezane sa ljudskim jezikom. <br> U to spada npr: * Potpora korisnika ~~kompjutera~~računala pri obradi tekstova kao npr. ispravak pismenih grešaka, provjera gramatičke ispravnosti i sl. * Automatsko traženje određenih mjesta u tekstovima i to ne samo prema njihovom obliku nego i značenju (Information-Retrieval i tražilice) * Potpora pri (potpunom) prevođenju tekstova iz jednog jezika u drugi * Obrada govora kod npr. telefonskih informativnih službi ili sprava za čitanje za slijepe * Pronalaženje informacija poput navoda literarnih djela te odgovaranje na pitanja koje se temelji na postojanju velikih [[baza podataka]] (''Information Extraction'') * Potpora autora pri pisanju tekstova kao npr. traženje odgovarajućeg izraza i terminologije * Interakcija između čovjeka i kompjutera u prirodnom jeziku tako da se ~~kompjuterima~~računalima mogu služiti i one osobe koje ne poznaju posebne naredbe == Problemi u računalnoj lingvistici == Neki od problema koje računalna lingvistika mora riješiti su: * određenje značenja [[riječ~~\|riječi~~]]i: neke riječi imaju ovisno o kontekstu različita značenja ([[homonim~~\|homonimi~~]]i - riječi istok oblika, ali različitog značenja). U tom se slučaju mora odabrati značenje koje odgovara određenom kontekstu. S druge strane su potrebni formalizmi za reprezentaciju značenja riječi * [[Sintaksa\|sintaktičko]] višeznačje: u ponekim slučajevima se jedna rečenica može na više načina analizirati i tumačiti. Odabir točne analize zahtjeva semantičku informaciju o načinu govora i namjeri govornika. Primjer: ''"Petar vidi Mariju sa dalekozorom"'' - u ovom slučaju kompjuteru nije jasno da li Petar vidi Mariju koja drži dalekozor ili Petar vidi Mariju pomoću dalekozora. * neke rečenice izražavaju preneseno značenje ([[pragmatika]]) Line 36 ⟶ 35: Računalno jezikoslovlje radi i na razvoju programa koji omogućuju provjeru različitih lingvističkih hipoteza. Uvjet koji treba biti ispunjen da bi takvo provjeravanje bilo moguće jest mogućnost računala da simulira radnje koje čovjek riječima jednog jezika vrši. No ovakav pristup razvoju kompjutera koji mogu ''pričati'' i ''razumijeti'' ljudski jezik otvara i poneka [[Psihologija\|psihološka]] i [[Filozofija\|filozovska]] pitanja. Hoće li kompjuteri jednog dana biti sposobni samostalno ''misliti'' i, s druge strane, da li su ljudski um i duh poput mašine?? No upravo je zanimljivost ovih tema ta koja tjera mlade ljude da studiraju računalnu lingvistiku i pri tome uoče razlike između ljudske [[komunikacije]] i ~~kompjuterskih~~računalnih programa. ==Vanjske Poveznice== * [http://www.ffzg.hr/oling/dipl.html Diplomski studij lingvistike] - Smjer računalna lingvistika [[Kategorija:Računarstvo]]

Računarska lingvistika: razlika između inačica