|
U roku od 60 sekundi od dojave, vatrogasci moraju, potpuno opremljeni izići [[vatrogasna vozila|vozilima]] iz Vatrogasne postrojbe i krenuti prema mjestu intervencije.
Vatrogasci obavljaju poslove struke najvećim dijelom u mirnodopskom razdoblju, ali jednako tako su aktivni i u intervencijama prouzročenim ratnim djelovanjima.
U mirnodopskom životu vatrogasci sudjeluju uz gašenje požara u saniranju nesreća, hitnim akcijama na spašavanju ljudi i materijalnih dobara. Moderan način života zahtijeva i upotrebu novijih vrsta kemikalija, uporabu mnogih novih materijala s različitim svojstvima i ponašanjem u procesu gorenja i uporabu novih tehnologija, pa je veoma teško predvidjeti i planirati sve vrste intervencija. No, ugrubo se mogu vrste poslova koje obavljaju vatrogasci obuhvatiti slijedećim skupinama:
1. Požar – požari su u velikim gradovima, naročito u industrijskim centrima, veoma učestali. Osim toga, vatrogasci su u tim intervencijama suočeni s velikom raznovrsnošću materijala koji gase, pa su i opasnosti kojima se izlažu raznovrsne. Izloženi su djelovanju visoke temperature, naročito dok gase u zatvorenim prostorijama. Pri intervencijama na elektrouređajima prijeti im opasnost od udara električnom strujom. Pri gašenju požara lakoupaljivih tekućina, plastičnih masa, plinova i drugih kemijskih materija, postoji stalna opasnost po život zbog mogućnosti eksplozija, urušavanja, propadanja, gušenja, kao i zbog akutnih trovanja.
2. Eksplozija – je česta pojava pri požarima. U kemijskoj industriji, kada se dogodi eksplozija, dolazi do rušenja objekta i zatrpavanja radnika. Prilikom spašavanja zatrpanih treba raščišćavati i eksplozivne i druge kemijske materije, što je velik rizik za vatrogasce. Kada prijeti opasnost od eksplozije uslijed aktiviranja kemijske materije, često se pozivaju vatrogasci da tu opasnost otklone. Za to je potrebna hrabrost, rizik i umješnost. Eksplozije zapaljivih plinova mogu unakaziti i nanijeti teške posljedice - kako radnicima tako i vatrogascima.
3. Zemljotres – ova prirodna pojava može, zavisno od jačine, prouzročiti velike materijalne štete i ljudske žrtve. Naročito je opasno ako se zemljotres dogodi noću, kada su gotovo svi stanovnici u svojim kućama i stanovima. Tada porušene zgrade, zatrpavaju stanovništvo i druga živa bića, kao i materijalna dobra.
4. Prometne nesreće većeg opsega – u kojima sudjeluju vatrogasci mogu biti nesreće koje prouzrokuju sredstva cestovnog, šinskog, plovnog i zračnog prometa. Naročito su opasne nesreće pri prijevozu opasnih tereta. Vatrogasci su najčešće prvi obaviješteni o udesu, i najbrže stižu na mjesto nesreće. Pri tom nije uvijek moguće znati kakav je opasni teret koji se prevozio i kakve će posljedice nastati pri eventualnom prosipanju ili prolijevanju sadržaja vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći. Pri intervencijama i pružanju pomoći u ovakvim nesrećama ne postoji mogućnost planiranja i pripreme za intervenciju, pa je svaka situacija specifična i njeno rješavanje ovisi od vitalnosti, iskustvu, tehničkoj opremljenosti i dovitljivosti vatrogasaca. Uklanjanje vozila, zbog spašavanja unesrećenih obavlja vatrogasna ekipa vučnom tehnikom ili rezanjem vozila.
Pri nesrećama šinskih vozila postoje tri solucije. Nesreća teretnih vozila, gdje stradava isključivo posada lokomotive i problem tereta, nesreća putničkih vozila, gdje ima puno ljudskih žrtava i kombinirani udesi teretnog i putničkog vozila, gdje ima kombinacija ljudskih žrtava i opasnog tereta.
U sudarima plovnih objekata često sudjeluju oni koji prenose tekuće gorivo. Poslije sudara dolazi do eksplozije i požara. Vatrogasci moraju brzo intervenirati jer o njima ovisi dalja sudbina ugrožene posade, a i drugih brodova u blizini. U ovoj vrsti posla životi vatrogasaca su u vrlo velikoj opasnosti.
U nesrećama zrakoplova dolazi do izražaja upotreba velikih količina protupožarnih kemijskih sredstava, naročito ako se avion spušta na trbuh. U slučajevima izbijanja požara opasnost po život vatrogasaca je izuzetno velika.
5. Rad s kemijskim i radioaktivnim materijalima – događa se da radnici bivaju zatrovani iIi, pak, dođe do masovnih trovanja zbog pucanja cijevi i slično. Na skladištima kemikalija može doći do raznih kemijskih procesa, pri čemu postoji opasnost ne samo materijalna, već i za radnike i okolno stanovništvo. Vatrogasci se probijaju da prodru u centar kemijske reakcije, da neutraliziraju i otklone uzroke istjecanja opasnih tvari. Rad s radioaktivnim materijalima je još opasniji, jer nema uobičajenih znakova koji upozoravaju na opreznost.
6. Spašavanje živih bića iz bunara, jama i blatišta – povremeno se događa da čovjek ili domaća životinja upadnu u bunar, jamu ili blatište. Vatrogasac - spasilac tada radi u različitim otežanim uvjetima, često pod veoma oskudnom svjetlošću, a prijeti mu opasnost i od erozije i podzemnih plinova. Osim toga moguća su trovanja i infekcije bunarskom vodom, koja je, najčešće, zagađena. Blatišta otpadnih voda, obala delta, jezera i sl. su mjesta nesreće, davljenja djece i odraslih. Njihovo izvlačenje je vrlo teško.
8. Ostali poslovi – odbjegle duševne bolesnike koji su se popeli na krov, most ili neki drugi visoki objekt, vatrogasci skidaju pomoću pomagala. Oni također spašavaju osobe koja ostanu u dizalu - između katova, ugrožene od poplave u stanu prilikom prskanja vodovodnih cijevi ili kanalizacije, itd. Raznovrsni poslovi koje vatrogasci obavljaju prinuđuju ih da u vremenu van intervencije uče i vježbaju kako se to u praksi radi. Nastava i vježbe su intenzivne i osposobljavaju vatrogasce da u službi budu što efikasniji.
(preneseno sa www.upvh.hr)
==Vatrogasna oprema ==
|
