Hrvatska arhitektura: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m poveznice
Redak 90:
[[Romantizam]] je u Hrvatskoj bio sentimentalan, nježan i umjeren - slika građanskih vrlina štedljivosti, skromnosti i jednostavnosti. U arhitekturi imamo jednostavne ukrase polukružnih plitkih niša oko prozora.
 
[[Historicizam]] u Hrvatskoj je obilježen gradnjom tri velika sakralna objekta: monumentalna župna c''rkva sv. Petra i Pavla'' u [[Osijek]]u (1898.), neoromanička ''katedrala'' u [[Đakovo|Đakovu]] (K. Roesner i [[Friedrich von Schmidt|F. Schmidt]], 1882.) i neogotička pregradnja [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] s pocakljenim krovištem i zvonicima od 105 m (H. Bolle, 1880-1902.).
Krajem 19. st. [[Hermann Bollé]] je u Zagrebu, na gradskom groblju – [[Mirogoj]]u, izgradio pola kilometra duge neorenesansne arkade s dvadeset kupola, što je jedan od najvećih projekata europskog Historicizma uopće.
 
[[Datoteka:St. Peter's Cathedral, Dakovo.jpg|mini|lijevo|Katedrala sv. Petra u Đakovu, 1882.]]Krajem 19. st. Hrvatski gradovi dobivaju značajno urbanističko uljepšanje: [[Karlovac]] svoje renesansne bastione pretvara u perivoj koji uokviruje stari grad (slično »Bečkom ringu«), a primorski gradovi ([[Trogir]], [[Zadar]], [[Pula]], [[Pag]] i [[Šibenik]]) ruše svoje zidine i otvaraju se prema moru.
 
No, svojom veličinom i važnošću, ističe se revolucionarno urbanističko rješenje regulacije zagrebačkog ''Donjeg Grada'' (velikim dijelom djelo ''Milana Lenuzzija'', 1860-1880). Između najdulje zagrebačke ulice – [[Ilica|Ilice]] i nove željezničke pruge podignut je pravilan geometrijski grad s velikim zdanjima javnih i društvenih namjena od kojih se ljepotom ističu neorenesansna zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti]] ([[Friedrich von Schmidt|F. Schmidt]], 1884.), neobarokno [[Hrvatsko narodno kazalište]] ([[Biro Fellner & Helmer|H. Helmer i F. Fellner]], 1895.), te tada izrazito moderni [[Umjetnički paviljon]] (1898.) s montažnom konstrukcijom od čelika i stakla – Hrvatska »Kristalna palača«, i na kraju secesijsko remekdjelo – [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica]] (Lubinski, dovršena tek 1912.). Ovaj urbanistički plan povezan je nizom [[perivoj]]a i [[park]]ova, uljepšanih brojnim [[fontana]]ma i skulpturama, [[drvored]]ima i cvjetnim vrtovima (tzv. zagrebačka »zelena potkova«) čineći Zagreb jedan od prvih gradova koji zadovoljavaju novu misao u Europskoj teoriji umjetnosti o »gradu kao umjetničkom djelu«.
 
Historicistički spomenik koji je sažeo sve tri likovne umjetnosti je zgrada bivšeg ''Ministarstva bogoštovlja i nastave'' u Zagrebu (H. Bolle 1895.).