Razlika između inačica stranice »Oortov oblak«

Obrisana 2 bajta ,  prije 13 godina
ispravak
mNo edit summary
(ispravak)
'''Oortov oblak''' (ponekad se naziva i '''Öpik-Oortov oblak''') je pretpostavljeni kuglastije [[sfera|sferni]] oblak kometskih jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 [[astronomska jedinica|AJ]] od [[Sunce|Sunca]].
 
 
[[Komet]]i pri svakom prolazu pokraj Sunca razvijanjem repa izgube i do desettisućiti dio svoje [[masa|mase]]. S obzirom da neki kometi imaju relativno kratke periode (npr. [[Halleyev komet]] - oko 76 godina), astronomima je odavno postalo jasno da je životni vijek kometa ograničen na tek desetak tisuća ophoda oko Sunca, što je znatno manje od starosti [[Sunčev sustav|sunčevog sustava]] (oko 4 i pol milijarde godina). S obzirom da su kometi relativno česta pojava, mora postojati nekakav izvor kometa u vanjskom dijelu sunčevog sustava.
 
Godine [[1932.]]. [[Ernst Öpik]], [[Estonija|estonski]] astronom, prvi je iznio ideju da kometi dolaze iz oblaka smještenog na rubu sunčevog sustava.
 
Nizozemac [[Jan H. Oort]] prvi je, na osnovu zapaženih [[orbita]]lnih karakteristika dugo-periodičkih kometa, [[1950.]]. godine predložio postojanje sfernog oblaka kometskih jezgri na udaljenosti od oko 50 000 AJ od Sunca koja bi sadržavala stotine milijardimilijarda potencijalnih kometa. Prema Oortu, prolasci susjednih [[zvijezda]] pokraj sunčevog sustava izazivaju poremećaje u gibanjima kometa, od kojih se neki obruše prema Suncu. Oortov oblak je vrlo daleko, pa je komete koji tamo borave nemoguće snimiti čak i najsuvremenijim [[teleskop]]ima.
 
 
== Osnovne značajke ==
 
Oortov oblak je ogroman sferni oblak kometskih jezgri koji čini granicu sunčevog sustava. Ova je ljuska najgušća na udaljenostima od oko 50 000 astronomskih jedinica, a preteže se i do 200 000 AJ daleko u svemir. Oortov oblak je vrlo rijedak, pa su kometi u prosjeku međusobno udaljeni na desetke milijuna kilometara. Broj kometa procijenjen je na 6 trilijunabilijuna (6 &times; 10<sup>{{e|12</sup>}}), čijaa ukupna im je ukupna masa oko 40 puta veća od mase [[Zemlja (planet)|Zemlje]]. Vjeruje se da se oblak sastoji od relativno gušćeg prstena u ravnini [[ekliptika|ekliptike]], te nešto rjeđe ljuske. Temperatura tijela u Oortovom oblaku iznosi oko 4 [[Kelvin|K]].
 
Oortov oblak izvor je dugo-periodičkih kometa. Kometi iz Oortovog oblaka gravitacijski su vrlo slabo vezani za Sunce, pa vanjski gravitacijski utjecaji lako poremete njihove putanje preusmjeravajući ih prema unutrašnjosti sunčevog sustava ili međuzvjezdanom prostoru. Pored dugo-periodičkih kometa, smatra se da i kometi s periodima osrednjeg trajanja i s velikim [[inklinacija (astronomija)|inklinacija]]ma, kao ''Halley'' i ''Swift-Tuttle'', također potječu iz Oortovog oblaka.
Anonimni suradnik