Tenetehara: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Tenetehara''', jezično srodna skupina indijanskih plemena iz sjeveroistočnog [[Brazil]]a koja govore jezicima porodice [[tupiTupi-guaraniGuarani]], velika porodica [[tupian]]. Predstavnici su im [[Asuriní do Tocantins|Assuriní do Tocantins]] ili Akwaya sa rijeke [[Tocantins]]; [[Avá-Canoeiro]] sa gornjeg Tocantinsa i otoka [[Bananal]]; [[Guajajára]] iz države [[Maranhão]] sa 81 selom; [[Parakanã]] u parku [[Xingú]]; [[Suruí do Pará]] u općini [[São João Araguaia]] (država [[Pará]]); [[Tapirapé]], na ušću Tapirapé; [[Tembé]] na rijeci Gurupi u državi Maranhão; gotovo nestali [[Turiwára]], država Pará. U Tenetehare vlastite pripadaju Guajajára i Tembé.
 
Kulturno su srodni [[Tupinambá]]ma iz 16. stoljeća. Njihova izvorna populacija iznosila je oko 12,000 u nekih 40 do 50 sela. Prvi kontakt bio je prijateljski i zbio se [[1613]]. na srednjem toku [[Pindaré]] sa [[Francuzi|francuskim]] pomorcima i istraživačima koji su osnovali koloniju na otoku [[Ilha de São Luís]] u državi Maranhão, a [[Indijanci]] su ga nazivali Upaon-Açu (veliki otok). Između [[1616]]. i [[1652]]. nekoliko puta ih je napala [[portugal]]ska vojska i trgovci robljem te su odvedeni na rad na poljima [[šećerna trska|šećerne trske]] i [[duhan]]a. Dolaskom jezuitskih misionara koje predvodi [[Antonio Vieira]] smješteni su na misiju Maracu, na donjoj Pindaré a kasnije na misiju Carará na srednju Pindaré, gdje ostaju do [[1758]]. Misija Maracu postala je grad [[Viana]] a Carará je današnji [[Monção]]. Nakon 1759. Indijanci se vraćaju natrag na svoj izvorni teritorij. Krajem 19. stoljeća ima ih oko 12,000 u selima duž rijeka Pindaré, [[Grajaú]] i [[Mearim]] u državi Maranhão i [[Gurupi]], [[Capim]] i [[Guamá]] u državi Pará. Njihova suvremena populacija iznosi oko 17,000 (najviša u povijesti) i posjeduju oko 2,500,000 [[aker]]a indijanske zemlje.