Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 625 bajtova ,  prije 10 godina
dodan predložak
{{Književnik |
[[Datoteka:85px-Anatole France reverse.jpg|mini|'''Anatole France''']]
Ime = Anatole France |
boja = #FFDF00 |
slika = Anatole France, par T.A. Steinlein.jpg |
veličina= |
opis slike = [[Théophile Alexandre Steinlen|Steinlenov]] portret Anatolea Francea |
puno ime = |
pseudonim = |
rođenje = [[16. travnja]] [[1844]].<br>[[Pariz]], [[Francuska]] |
smrt = [[12. listopada]] [[1924]].<br>[[Saint-Cyr-sour-Loire]], [[Francuska]] |
zanimanje = [[romanopisac]] |
nacionalnost = [[Francuzi|Francuz]] |
period pisanja = |
vrsta = |
teme = |
period = |
supruga = |
suprug = |
djeca = |
djela = |
nagrade = [[Slika:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] 1921. |
potpis = Signature_Anatole_France.gif |
web = |
fusnote = |
}}
'''Anatole France''' ([[Pariz]], [[16. travnja]] [[1844]]. - Saint-Cyr-sour-Loire, [[12. listopada]] [[1924]].), francuski književnik
 
Rođen u obitelji poznatog pariškog knjižara, rano ulazi u svijet knjiga, među kojima će kao književnik i bibliotekar provesti sav svoj život. Afera [[Alfred Dreyfus]], u kojoj se oštro založio za reviziju procesa, znači prekretnicu u njegovu životu i stvaranju - izlazi iz knjiške izolacije, pristupa socijalistima i prelazi na ideološki angažiranu književnost.
 
U prvom radobljurazdoblju svog književnog rada France je prije svega estet i deletant, te objavljuje stihove u duhu Parnasa, impresionističke kritike i [[roman]]e, u kojima, bez obzira tretira li suvremenu ('''''"Zločin Silvestra Bonnarda"''''', 1881.) ili povijesnu tematiku ('''''"Thais"''''', 1890., '''''"Pečenjarnica kraljice Pédauque"''''', 1893. i dr), dominira [[skepticizam]] i [[esteticizam]].
 
Nakon Dreyfusove afere daje oštru društvenu kritiku u '''''"Suvremenoj historiji"'''''' i u nizu filozofsko-satiričkih romana ('''''"Otok pingvina"''''', 1908., '''''"Bogovi žeđaju"''''', 1912., '''''"Pobuna anđela"''''', 1914.). Napisao je i nekoliko djela autobiografskog karaktera (''''''"Knjiga moga prijatelja"'''''', 1885., ''''''"Mali Pierre"'''''', 1918. i dr.).