Nart Savski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m sitni ispravci
Redak 20:
== Zemljopis ==
 
Smješteno je na lijevoj obali rijeke [[Sava|Save]] 19 km istočno od središta Zagreba, odnosno 7 km jugozapadno od [[Dugo Selo|Dugog Sela]], 3,5 km sjeverozapadno od Rugvice. Naselje je smješteno na 1053105 m/nv. Pripada Zagrebačkoj aglomeraciji, u zagrebačkoj mikroregiji Središnje [[Hrvatska|Hrvatske]]. Formalno je sjedište [[Katolička crkva|katoličke]] [[Župa|župe]] Uznesenja Blažene Djevice Marije - Savski Nart, dugoselskog dekanata.
 
== Stanovništvo ==
 
Po popisu stanovništva iz [[2001]]. godine u naselju živi 213 stanovnika u 58 kućanstava.
 
Broj stanovnika:
* [[1981]]: 33 (10 kućanstava)
Line 32 ⟶ 33:
== Povijest i gospodarstvo ==
 
[[Nart Savski]] bio je sjedište župe Uznesenja Blažene Djevice Marije. 0dod [[1334]]. do [[1797]]. godine, odnosno on je i danas formalno središte, ali zbog čestih poplava rijeke [[Sava|Save]], župna crkva je te godine izgrađena u [[Jalševec Nartski|Jalševcu Nartskom]], koji je stvarno sjedište župe. Legenda govori kako je prvotno mjesto za novu crkvu bilo određeno u nedalekoj [[Struga Nartska|Strugi Nartskoj]], ali je preko noći slika Majke Božje čudom preletjela u Jalševec, na mjesto današnje župne crkve. Vjernici su zaključili, da je to njezina volja, pa je tako i bilo. U 16. stoljeću, u Nartu Savskom rođen je [[Martin Bogdan]], 59. po redu zagrebački [[biskup]].
Od sredine 19. stoljeća Nart Savski je u sastavu dugoselskog kotara, a od sredine prošlog stoljeća u općini Dugo Selo, a od [[1993]]. u općini Rugvica. Naselje se zbog povoljnog smještaja, odnosno blizine grada Zagreba početkom 80-ih godina 20. st. počinje intezivno naseljavati stanovništvom iz svih krajeva [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a poglavito tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].
Gospodarska osnova u manjoj mjeri je poljodjelstvo i [[Stočarstvo|stočarstvo]].