Molekula: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nanovo napisao: popravio gramatiku, izbacio srbizme i netočne činjenice |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 6:
Molekule su premalene da bi se vidjele golim okom, pa čak i [[optički mikroskop|optičkim mikroskopom]]. Njihov promjer obično iznosi od 0,1 do 100 [[nanometar]]a. Međutim, postoje i izuzeci tom pravilu, poput makromolekule [[DNK]]. Kada bi se DNK izvadila iz [[stanična jezgra|stanične jezgre]] i razmotala, dosezala bi duljino od jednog do dva metra. No, i tada bi bila nevidljiva, jer bi njezino vlakno bilo debelo svega 5 [[nanometar|nm]]. Iz tih razloga se za određivanje veličine i oblika molekula koriste posebne metode fizičke kemije, uglavnom instrumentalne prirode.
Odnos u elemenata koji grade molekule izražava se empirijskom formulom. Na primjer, vodik i kisik grade vodu u omjeru 2:1 (H<sub>2</sup>O), a [[ugljik]], vodik i kisik grade [[etanol]] u omjeru 2:6:1 (C<sub>2</sub>H<sub>6</sub>O). Ovaj omjer ne mora nužno određivati samo jednu jedinstvenu molekulu — [[dimetil eter]] ima isti omjer kao etanol, no nema istu molekularnu strukturu. Takve se molekule zovu [[izomeri]]. Kemijska ili molekulska formula točnije određuje raspored atoma u molekuli, pa je tako formula etanola CH<sub>3</sub>–CH<sub>2</sub>–OH, a formula dimetil etera CH<sub>3</sub>–O–CH<sub>3</sub>. Za predstavljanje složenijih molekula gdje atomi mogu biti raspoređeni u prostoru na različite načine koristi se strukturna formula.
Molekulska masa je zbroj masa atoma koji sačinjavaju molekulu. Kao i [[atomska masa]], molekulska masa se izražava u [[atomska jedinica mase|atomskim jedinicama mase]] (u = 1/12 mase ugljikova izotopa <sup>12</sup>C). Dugo se vjerovalo da su duljine kemijskih veza i njihovi prostorni kutovi u molekuli konstantni, no novija istraživanja ukazuju na njihovu neznatnu promjenjivost, posebice kod složenijih molekula.
| |||