Deklaracija o pravima čovjeka i građanina: razlika između inačica

'''Deklaracija prava čovjeka i građanina''' ([[Francuski jezik|francuski]]: ''La Déclaration des droits de l'Homme et du citoyen''), je jedan od osnovnih dokumenata [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], koji određuje pojedinačna prava (i kolektivna prava naroda prema državi). Usvojen je od strane Ustavotvorne skupštine (Assemblée Nationale Constituante) [[26. kolovoza]] [[1789]]. kao prvi korak ka donošenju ustava.

Prema preambuli Ustava Francuske [[Peta Republika|Pete Republike]] (od [[4. listopada]] [[1958.]].), principi u Deklaraciji imaju ustavnu vrijednost. Mnogi zakoni i propisi su obustavljeni jer nisu bili usaglašeni sa Ustavnim vijećem Francuske ili Conseil d'État (Državni savjet).

Mnoga načela iz Deklaracije od [[1789.]]. godine imaju dalekosežni sadržaj: Porezni zakoni ili praksa koja pravi neovlaštene razlike među građanima je neustavna. Prijedlozi o pozitvnoj diskriminaciji na etničkim osnovama se odbijaju jer krše odredbu o ravnopravnosti, budući da bi uspostavili slojeve stanovništva koji bi po rođenju uživali veća prava. [[Vlast]] je zabranila zakonske prepreke na obrazovanje asocijacija (neprofitnih organizacija), jer je sloboda okupljanja osnovno pravo.