Stanley Kubrick: razlika između inačica

|ostale_nagrade = '''Nagrada Udruge filmskih kritičara New Yorka za najboljeg redatelja'''<br>[[1964]]. ''[[Dr. Strangelove ili: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu]]''<br>[[1971]]. ''[[Paklena naranča (1971)|Paklena naranča]]''<br>'''Nagrada Udruženja filmskih kritičara Kansas Cityja za najboljeg redatelja'''<br>[[1968]]. ''[[2001: Odiseja u svemiru (1968)|2001: Odiseja u svemiru]]''<br>'''Nagrada Nacionalnog ureda za kritiku za najboljeg redatelja'''<br>[[1975]]. ''[[Barry Lyndon]]''<br>'''Nagrada Bostonskog društva filmskih kritičara za najboljeg redatelja'''<br>[[1987]]. ''[[Full Metal Jacket]]''<br>'''[[Zlatni lav]] za životno djelo ([[1997]].)'''

}}

'''Stanley Kubrick''' ([[26. srpnja]] [[1928]]. - [[7. ožujka]] [[1999]].), [[SAD|američki]] filmski [[redatelj]], [[scenarist]] i [[producent]]. Režirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim žanrovima u kojima je radio, tehničkoj perfekciji i povučenosti kad je bila riječ o njegovim filmovima i obitelji.

 

 

Stanley Kubrick rođen je [[26. srpnja]] [[1928]]. u [[židov]]skoj obitelji u bolnici Lying-In na [[Manhattan]]u, kao prvo od dvoje djece u obitelji Jacquesa Kubricka (1901.-1985.) i njegove žene Gertrude (djevojački Perveler, 1903.-1985.). Njegova sestra, Barbara, rođena je 1934. Jacques Kubrick, čiji su roditelji bili židovski imigranti [[Austrija|austrijskog]] i [[Poljska|poljskog]]<ref>Na službenoj stranici o Stanleyju Kubricku stoji kako mu je otac poljsko-rumunjskog podrijetla. Nekoliko drugih izvora navode kako su mu roditelji "austrijsko-rumunjskog i poljskog podrijetla"</ref> podrijetla, bio je liječnik.

Dok je radio u časopisu ''Look'', Kubrick se [[29. svibnja]] [[1948]]. vjenčao s Tobom Metz (rođena [[1930]].). Živjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se [[1951]]. Tada je počeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali tečni pokreti kamerom [[Max Ophüls|Maxa Ophülsa]], čiji će filmovi utjecati na Kubrickov stil.

 

 

 

1951. ga je prijatelj [[Alex Singer]] nagovorio da snime kratke dokumentarce za ''March of Time'', dobavljača žurnala koji se distribuiraju u kinima. Kubrick je pristao i nezavisno financirao ''[[Day of the Fight]]'' (1951.). Iako je distributer te godine bankrotirao, Kubrick je prodao film studiju [[RKO Pictures]] za sto dolara.<ref>[http://books.google.com/books?id=QLc5oWuTIMcC&pg=PA84&vq=100+in+profit&source=gbs_search_r&cad=1_1&sig=ACfU3U0qye6aMfVemYccBGQnobxe0naS8Q ''100 Famous People at the Turning Point in Their Lives'' - str. 84] ISBN 9780740758102</ref> Inspiriran svojim ranim uspjehom, dao je otkaz u časopisu ''Look'' i počeo snimati svoj drugi kratki dokumentarac, ''[[Flying Padre]]'' (1951.), kojeg je financirao RKO. Treći film, ''[[The Seafarers]]'' ([[1953]].), prvi Kubrickov film u boji, bio je 30-minutni promotivni film za ''Seafarers' International Union''. Ova tri filma su jedini preostali dokumentarci koje je Kubrick snimio. Vjerovalo se kako je snimio još nekoliko kratkih filmova koji su izgubljeni, od kojih je najpoznatiji ''[[World Assembly of Youth (1952)|World Assembly of Youth]]'' iz 1952.<ref>[http://books.google.com/books?id=FLNEwpF4s3EC&pg=PA110&vq=%22documentary+about+WAY%22&source=gbs_search_r&cad=1_1&sig=ACfU3U0sr4qjbjdmXG2c1nW0-FBCWtkuYA ''Students on the Right Way By Holger Thuss'' - str. 110] ISBN 9783831141296</ref> Bio je i pomoćni redatelj na snimanju epizode televizijske serije ''Omnibus'' o životu Abrahama Lincolna. Nijedan od ovih filmova nije službeno objavljen, iako se većina epizoda našla u neslužbenoj prodaji, a isječci iz njih korišteni su u dokumentarcu ''Stanley Kubrick: A Life In Pictures''. Osim toga, ''Day of the Fight'' i ''Flying Padre'' prikazani su na [[Turner Classic Movies|TCM]]-u kao dio festivala kratkih filmova.

 

 

Kubrickov ciklus dugometražnih pripovjedačkih filmova počeo je sa ''[[Strah i želja|Strahom i željom]]'' (1953.). Film govori o grupi vojnika uhvaćenih iza neprijateljskih linija u izmišljenom ratu. Na kraju, ljudi shvaćaju da su lica njihovih neprijatelja identična njihovima (isti glumci glume sve likove). Kubrick i njegova žena Toba Metz bili su jedina ekipa koja je radila na filmu, koji je napisao Kubrickov prijatelj [[Howard Sackler]], poslije uspješan dramaturg. ''Strah i želja'' zaradio je dobre kritike, ali komercijalno nije polučio veći uspjeh. Kubrick se kasnije sramio filma, rekavši kako je to amatersko djelo te nije dopuštao njegovo prikazivanje kad je postao ugledan redatelj.<ref>[http://books.google.com/books?id=PKMZ4_i60LYC&pg=PA56&vq=%22Fear+and+Desire%22&source=gbs_search_r&cad=0_1&sig=ACfU3U33PmJ4b5uJAlfce-o-Mh9ZxvPrVA ''Stanley Kubrick: A Biography'' - str. 56] ISBN 9780786704859</ref> Pokupovao je gotovo sve primjerke filma kako ga drugi ne bi vidjeli, ali jedan primjerak ostao je u rukama privatnog kolekcionara pa je film nekoliko puta objavljivan na VHS-u, a poslije i na [[DVD]]-u.

 

 

Kubrickov brak s Tobom Metz završio je tijekom snimanja ''Straha i želje''. [[1952]]. je upoznao svoju drugu ženu, plesačicu rođenu u [[Austrija|Austriji]], [[Ruth Sobotka]]. Živjeli su zajedno u East Villageu od 1952. do 1955. sve do vjenčanja 15. siječnja 1955.; par se istog ljeta preselio u [[Hollywood]]. Sobotka, koja se pojavila u [[cameo]] ulozi u Kubrickovom sljedećem filmu, ''[[Poljubac ubojice]]'' (1954.), bila je i scenografkinja na filmu ''[[Uzaludna pljačka]]'' (1956.). Kao i ''Strah i želja'', ''Poljubac ubojice'' bio je kraći dugometražni film, a trajao je malo više od sat vremena te nije polučio veći kritički niti komercijalni uspjeh. Film govori o mladom boksaču iz teške kategorije na kraju svoje karijere koji je umiješan u organizirani kriminal. Oba filma financirali su Kubrickova obitelj i prijatelji.<ref>[http://books.google.com/books?id=iOU9bIlnPHIC&pg=PA190&dq=%22%2410000+from+relatives+to+make%22&ei=_C_HSPTtG4z6jgHo6OyHDA&sig=ACfU3U2Zb1_uV1dKi5enUpSynrkh-Izq1Q ''Stanley Kubrick: Interviews'' - str. 190]</ref><ref>[http://books.google.com/books?id=cVFly8avlXIC&pg=PA127&dq=%22borrowed+money,+chiefly+from+another+relative%22&ei=lTDHSNjXLJX4iQGF4KX3Cw&sig=ACfU3U0h1o9wCQggwPoWoJXBImmwZ1lmhA ''Major Film Directors of the American and British Cinema'' - str. 127] ISBN 9780934223591]</ref>

 

[[Datoteka:The killing.jpg|mini|lijevo|''Uzaludna pljačka'']]

 

Opće divljenje privuklo je pozornost [[MGM]]-a, koji je ponudio Harris-Kubrick Productionsu masu otkupljenih priča za ekranizaciju.<ref>[http://books.google.com/books?id=7QsOn9_NviAC&pg=PA322&vq=%22The+Killing+brought+Harris+and+Kubrick+to+the+attention+of+Metro-Goldwyn-Mayer%22&source=gbs_search_r&cad=0_1&sig=ACfU3U0ZvwcEu7861T5umHTpoCGRpUIa3w ''The Scribner Encyclopedia of American Lives''] ISBN 9780684806631</ref> Izabrali su priču ''The Burning Secret'' austrijskog pisca Stefana Zweiga. Kubrick je napisao scenarij s [[Calder Willingham|Calderom Willinghamom]], ali projekt je propao prije nego što se film počeo snimati.<ref>[http://books.google.com/books?id=wabgZNgT9OgC&pg=PA260&vq=The+Burning+Secret++the+script+was+shelved&source=gbs_search_r&cad=1_1&sig=ACfU3U3oqexvs1TDS9szf5724xdAf1deXw ''Kubrick: Inside a Film Artist's Maze'' - str. 260] ISBN 9780253213907</ref>

 

 

Kubrickov sljedeći film smješten je u vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a temeljen je na istoimenom antiratnom romanu [[Humphrey Cobb|Humphreyja Cobba]] iz 1935. Govori o trojici francuskih vojnika koje nadređeni šalju u nemoguću misiju. Nakon što je misija propala, trojicu nevinih vojnika optužuju za kukavičluk kao primjer ostalim vojnicima. [[Kirk Douglas]] glumio je pukovnika Daxa, humanog časnika koji pokušava spriječiti pogubljenje vojnika. Douglas je bio ključna karika koja je osigurala potrebna sredstva za produkciju ambicioznog projekta. ''[[Staze slave (1957)|Staze slave]]'' (1957.) nisu postigle veliki komercijalni uspjeh, ali su zato zavrijedile priznanja unutar filmske industrije i učinile Kubricka jednim od najperspektivnijih mladih redatelja. Kritičari su hvalili nepatvorene scene bitki i Kubrickovo snimanje: marš pukovnika Daxa kroz rov u jednom neprekinutom kadru postao je klasični dio filmske povijesti. [[Steven Spielberg]] nazvao ga je jednim od njegovih najdražih Kubrickovih filmova.<ref>[http://books.google.com/books?id=5E80Tv7F3zIC&pg=PA82&vq=%22Paths+of+Glory%22&source=gbs_search_s&cad=1&sig=ACfU3U172LGmbrBiYvcxF1-Do1yBPIG08A Steven Spielberg, Lester D. Friedman, Brent Notbohm: ''Steven Spielberg Interviews'', - str. 82] ISBN 9781578061136</ref>

 

 

''Staze slave'' snimane su u [[München]]u gdje se Kubrick zaljubio u mladu njemačku glumicu [[Christiane Harlan]], koja je glumila jedinu ženu koja progovara u filmu. Kubrick se 1957. razveo od svoje druge žene Ruth Sobotka. Christine Susanne Harlan (rođena [[1932]]. u Njemačkoj) bila je iz filmaške obitelji, a i sama je bila glumica. Ona i Kubrick vjenčali su se [[1958]]. i ostali zajedno do njegove smrti [[1999]]. Tijekom svog braka s Kubrickom, Christiane se koncentrirala na svoju karijeru slikarice. Osim što su odgajali Christianinu mlađu kćer Katharinu (rođena 1953.) iz njezina prvog braka s pokojnim njemačkim glumcem, Wernerom Bruhnsom (umro 1977.), par je imao dvije kćeri: Anyu (rođena 1958.) i Vivian (1960.). Christianin brat [[Jan Harlan]] bio je od 1975. Kubrickov izvršni producent.

 

{{glavni|Spartak (1960)}}

[[Datoteka:Spartacus22.jpg|mini|lijevo|''Spartak'']]

 

''Spartak'' je jedini Kubrickov film na kojem on nije radio na scenariju, nije odlučivao o konačnoj verziji niti o odabiru glumaca. Bio je to velikim dijelom projekt Kirka Douglasa.

 

[[Datoteka:Lolita 1962 02.jpg|mini|desno|[[Sue Lyon]] u filmu ''Lolita''.]]

Kubrick se 1962. preselio u [[Engleska|Englesku]] kako bi snimio film ''[[Lolita (1962)|Lolita]]'', te ostao tamo do kraja života. Očekivano, ''Lolita'' je bio njegov prvi film koji je izazvao velike kontroverze.<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9901E6DD113AF937A35754C0A96F958260&scp=17&sq=stanley%20kubrick%20lolita&st=cse What They Say About Stanley Kubrick, The New York Times, 4. srpnja 1999.]</ref> Knjiga [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]] koja govori o vezi srednjovječnog pedofila i dvanaestogodišnje djevojčice već je bila ozloglašena i prije nego što se Kubrick prihvatio projekta. Međutim, bila je i popularna, a teška tema bila je izrugana na naslovu filma, možda kako bi privukao pozornost: "How did they ever make a film of ''Lolita''?" Kubrick je originalno angažirao Nabokova da adaptira roman za filmsku verziju. Pisac je napisao 400 stranica scenarija što je kasnije skratio na 200.<ref name="Aragay">Mireia Aragay, str. 113. [http://books.google.it/books?id=HqvBDYpaqsYC&hl=en ''Books in motion: adaptation, intertextuality, authorship'']. Rodopi, 2005. ISBN 9789042019577</ref> KOnačnu verziju scenarija napisao je sam Kubrick, a procjena je bila da je u njemu zadržano 20 posto Nabokovljeva materijala.<ref>[http://books.google.com/books?ei=Y17HSMv-GpmMjAHr-6nzCw&q=%22Kubrick+had+Nabokov+rewrite+a+shorter+version+of+the+screenplay+and+then+used+only+about+20+percent+of+this%22&btnG=Search+Books Wallace Coyle: ''Stanley Kubrick, a Guide to References and Resources'']</ref> Piščev originalni scenarij kasnije je objavljen pod nazivom ''Lolita: A Screenplay''.

 

Kritike su bile podijeljene: većina je hvalila odvažnost bavljenja tematikom, dok su drugi bili iznenađeni manjkom intimnosti između Lolite i Humberta. Film je zaradio nominaciju za [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]], a [[Sue Lyon]], koja je nastupila u naslovnoj ulozi, osvojila je [[Zlatni globus]] za najperspektivniju glumicu.

 

{{Glavni|Dr. Strangelove ili: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu}}

[[Datoteka:Dr-strangelove-06.jpg|mini|lijevo|Peter Sellers kao Dr. Strangelove]]

Omalovažavanjem neprikosnovenih normi političke kulture, ''Dr. Strangelove'' je nagovijestio kulturne promjene kasnih šezdesetih te je bio popularan među pripadnicima američke kontrakulture. ''Dr. Strangelove'' je zaradio četiri nominacije za [[Oscar]]a (uključujući one za [[Oscar za najbolji film|najbolji film]] i [[Oscar za najboljeg redatelja|redatelja]]) i nagradu njujorških kritičara za najbolju režiju.

 

{{Glavni|2001: Odiseja u svemiru (1968)}}

[[Datoteka:2001 spaceodissey.gif|mini|desno|''2001: Odiseja u svemiru'']]

 

: O nekim područjima ne želim razgovarati jer su jako subjektivne i razlikuju se od gledatelja do gledatelja. U tom smislu, postaje bilo što od onoga što gledatelj u njemu vidi. Ako film izaziva emocije i prodire u podsvijest gledatelja, ako stimulira, doduše nepotpuno, njegove mitološke i religiozne čežnje, tada je uspio.

 

{{Glavni|Paklena naranča (1971)}}

[[Datoteka:Clockwork'71.jpg|mini|lijevo|''Paklena naranča'']]

 

U Engleskoj je sredinom devedesetih objavljen dokumentarac o cenzorskim kontroverzama nazvan "Zabranjeno voće". Kubrick nije uspio spriječiti producente da u svoj film ubace isječke iz ''Paklene naranče''.

 

{{Glavni|Barry Lyndon}}

[[Datoteka:Barry12.jpg|mini|desno|''Barry Lyndon'']]

 

Kao i njegova dva prethodnika, film nema originalne glazbe. Irske narodne pjesme (u izvedbi [[The Chieftains]]a) kombinirane su sa skladbama [[Antonio Vivaldi|Antonija Vivaldija]], [[Johann Sebastian Bach|Johanna Sebastiana Bacha]], [[Georg Friedrich Händel|Georga Friedricha Händela]] i [[Franz Schubert|Franza Schuberta]].

 

{{Glavni|Isijavanje (1980)}}

[[Datoteka:The shining heres johnny.jpg|mini|lijevo|Jack Nicholson u najslavnijoj sceni ''Isijavanja''.]]

 

Film je zaradio većinom negativne kritike, ali je zato prošao vrlo dobro komercijalno. Kao i u slučaju mnogih drugih Kubrickovih filmova, kritičari su poslije mijenjali svoja stajališta nakon što su ponovno pogledali film. Među obožavateljima horor filmova, ''Isijavanje'' je kultni film te se često pojavljuje sa ''[[Psiho (1960)|Psihom]]'' ''[[Egzorcist (1973)|Egzorcistom]]'' (1974.) i ''[[Noć vještica (1978)|Noći vještica]]'' (1978.) na vrhu liste najboljih horor filmova. Neke od scena iz filma, kao ona u kojoj se iz antiknog dizala izlije rijeka krvi jedne su od najpoznatijih iz Kubrickovih filmova. Komercijalni uspjeh obnovio je povjerenje [[Warner Brothers]]a u Kubrickovu sposobnost stvaranja umjetnički zadovoljavajućih i komercijalno profitabilnih filmova nakon financijskog fijaska ''Barryja Lyndona'' u Sjedinjenim Državama.

 

{{Glavni|Full Metal Jacket}}

[[Datoteka:Full-metal-jacket-901.jpg|mini|desno|[[Vincent D'Onofrio]] u filmu ''Full Metal Jacket''.]]

 

''Full Metal Jacket'' naišao je na podijeljena kritička mišljenja, ali je i privukao veliki broj publike, iako su ga zasjenili ''Vod smrti'' [[Oliver Stone|Olivera Stonea]] i ''[[Vojničina]]'' [[Clint Eastwood|Clinta Eastwooda]].

 

[[Datoteka:Eyes shut.jpg|mini|lijevo|Tom Cruise i Nicole Kidman u Kubrickovu posljednjem filmu, ''Oči širom zatvorene'']]

 

''Oči širom zatvorene'', ''Lolita'' i ''Paklena naranča'' prije njega suočili su se sa cenzurom prije premijere. U Sjedinjenim Državama i Kanadi su strateški postavljene digitalne siluete kako bi prikrile eksplicitne scene seksualnih odnosa. U Europi i ostatku svijeta film je prikazivan u originalnoj verziji. DVD izdanje objavljeno u listopadu 2007. sadrži nedirnutu verziju, čime je ona po prvi put postala dostupna sjevernoameričkoj publici.

 

 

1999., četiri dana nakon prikazivanja ''Očiju širom zatvorenih'' za njegovu obitelj, glavnog glumca i glumicu, te šefove Warner Brosa., 70-godišnji Stanley Kubrick je umro u snu od posljedica srčanog udara. Pokopan je uz svoje omiljeno stablo u [[Childwickbury Manor]]u, u [[Hertfordshire]]u u Engleskoj.<ref>{{cite news |author=Stephen Holden|title= Stanley Kubrick, Film Director With a Bleak Vision, Dies at 70 |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D01EFDF103FF93BA35750C0A96F958260|quote= Stanley Kubrick, the famously reclusive director of such classic films as ''Dr. Strangelove,'' ''2001: A Space Odyssey'' and ''A Clockwork Orange,'' died yesterday at his home in England, his family said. He was 70. The police were summoned to Mr. Kubrick's rural home in Hertfordshire, north of London, where he was pronounced dead yesterday afternoon. ''There are no suspicious circumstances,'' a police spokesman said. Kubrick's family announced his death and said there would be no further comment. |publisher=New York Times |date=March 8, 1999 |accessdate=2007-07-21}}</ref>

 

 

 

Stanley Kubrick radio je na dva projekta koja su dovršili drugi redatelji. Na ''Jednookom Jacku'' je bio pozvan kao zamjena, kao na ''Spartaku''. ''Umjetnu inteligenciju'' je nakon njegove smrti dovršio [[Steven Spielberg]].

 

 

The Hollywood Reporter najavio je 18. listopada 1956. da je producent [[Frank Rosenberg]] otkupio prava na roman [[Charles Neider|Charlesa Neidera]] ''The Authentic Death of Hendry Jones'' za 40 tisuća dolara. Dvije godine poslije, Pennebaker Inc., neovisna produkcijska kompanija [[Marlon Brando|Marlona Branda]], kupila je prava na roman kao i prvu verziju adaptacijskog scenarija [[Sam Peckinpah|Sama Peckinpaha]] za 150 tisuća dolara. Tada je najavljeno kako će film vjerojatno režirati Brando.

Film je dovršen, a redateljska palica pripala je Marlonu Brandu.

 

 

{{Glavni|Umjetna inteligencija (2001)}}

Na uvodnoj špici Kubrick je posthumno naveden kao producent, a na kraju stoji kratka posveta, "For Stanley". Film sadrži mnogo Kubrickovih motiva, kao što su sveznajući pripovjedač, struktura u tri čina, teme humanosti i nehumanosti te podrugljiv pogled na Freudovu psihologiju. Osim toga, glazba Johna Williamsa sadrži aluzije na glazbene brojeve iz Kubrickovih filmova.

 

 

Kubrick je na početku svoje karijere otkupio ili napisao scenarije koje nije uspio realizirati.

 

 

1. studenog 2006., Philip Hobbs, Kubrickov zet, najavio je da će nadgledati ekranizaciju ''Lunatic at Large'', čiji je scenarij Kubrick u pedesetima otkupio od šund romanopisca [[Jim Thompson|Jima Thompsona]], ali koji se nije mogao pronaći sve do redateljeve smrti 1999.<ref>{{cite web|url=http://imdb.com/news/sb/2006-10-31/#4|title=New "Kubrick Film" To Be Made}}</ref>

 

 

Scenarij pripisan Kubricku kojeg je Richard Adams nazvao ''The German Lieutenant'' može se pronaći na internetu.<ref>{{cite web|url=http://www.tnmc.org/dp/0122031.shtml |title=The Untitled Dead Pool Column}}</ref> Govori o skupini njemačkih vojnika koji se nalaze na misiji tijekom posljednjih dana [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], usprkos slabim izgledima nacističke Njemačke u tom razdoblju.

 

 

Kubrick je namjeravao režirati film nazvan "I Stole 16 Million Dollars" temeljen na životu zloglasnog pljačkaša banaka iz tridesetih [[Willie Sutton|Willieja Suttona]].<ref>[http://movies.nytimes.com/person/98221/Stanley-Kubrick/biography Iz Kubrickove biografije u ''New York Timesu'']</ref> Pripremala ga je produkcijska kompanija [[Kirk Douglas|Kirka Douglasa]] Byrna, ali je Douglas smatrao kako je scenarij loše napisan. Iako je Kubrick pokušao nagovoriti [[Cary Grant|Caryja Granta]], film nikad nije snimljen.

 

 

Kubrick je u pedesetima napisao prvu verziju scenarija o Mosby Rangersima, južnjačkoj gerili u Američkom građanskom ratu, ali ga nije dalje razvijao.<ref>[http://www.visual-memory.co.uk/amk/doc/interview.aco.html Iz intervjua s Kubrickom]</ref>

 

 

Kao nepopustljivi perfekcionist koji je često godinama radio na pret-produkcijskom planiranju i istraživanju, Kubrick je tijekom karijere ostavio nekoliko nerealiziranih projekata.

 

 

Nakon uspjeha ''Odiseje'', Kubrick je planirao veliki biografski film o [[Napoleon Bonaparte|Napoleonu Bonaparteu]]. Puno je istraživao, čitao knjige o francuskim carevima te napisao preliminarni scenarij. Zajedno sa suradnicima napravio je pregled mjesta koje je Napoleon pohodio tijekom svojih aktivnih godina. Kubrick je posjetio lokacije, planiravši snimiti veći dio filma u mjestima u kojima je Napoleon proveo život.

U filmu je u ulozi Napoleona originalno trebao nastupiti [[Jack Nicholson]] jer ga je Kubrick vidio u ''[[Goli u sedlu]]''. Kubrick i Nicholson kasnije su surađivali na ''Isijavanju''. Nakon godina pret-produkcije, film je otkazan na neodređeno vrijeme u korist financijski manje riskantnih projekata. Kubrick je krajem 1987. rekao kako još nije odustao od projekta, spomenuvši kako je pročitao gotovo 500 knjiga o povijesnoj ličnosti. Bio je uvjeren kako je film vrijedan jer se njegov središnji dio još nije bio pojavio.

 

 

Početkom devedesetih Kubrick je zamalo počeo produkciju filma po knjizi [[Louis Begley|Louisa Begleyja]], ''Ratne laži'', priču o dječaku i njegovoj majci koji se skrivaju za vrijeme [[holokaust]]a. Prvu verziju scenarija, nazvanu "Aryan Papers", napisao je sami Kubrick. [[Joseph Mazzello]] izabran je za ulogu dječaka, a za majku su razmatrane [[Julia Roberts]] i [[Uma Thurman]]. Kubrick je ipak odlučio ne snimiti film zbog ''[[Schindlerova lista|Schindlerove liste]]'' [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]] koja je objavljena 1993. Osim toga, prema Kubrickovoj ženi, Christine, tema je postala predepresivna i preteška za redatelja. Kubrick je s vremenom zaključio kako točan film o holokaustu seže daleko izvan granica kinematografije.<ref>{{cite web|url=http://www.latrobe.edu.au/screeningthepast/19/wolf-door-kubrick.html |title=Caldwell on The wolf at the door |publisher=Latrobe.edu.au |date= |accessdate=2008-10-25}}</ref>

 

 

 

Kubrick je navodno bio fasciniran karijerom nacističkog filmskog redatelja [[Veit Harlan|Veita Harlana]], strica svoje žene, te razmatrao film o krugu ljudi oko [[Joseph Goebbels|Josepha Goebbelsa]]. Iako je Kubrick radio na njemu nekoliko godina, projekt nikad nije otišao dalje od konture priče.<ref>Joan Dupont [http://www.iht.com/articles/2001/09/15/kubrick_ed2_.php "Kubrick Speaks, Through Family's Documentary"], ''International Herald Tribune'', 15. rujna 2001. Retrieved on May 8, 2008.</ref>

 

 

 

Kubrick je htio snimiti film prema romanu [[Umberto Eco|Umberta Eca]] ''[[Foucaultovo njihalo]]'' koji se pojavio 1988. Eco je odbio jer je bio nezadovoljan ekranizacijom svoga prethodnog romana ''[[Ime ruže]]'' i zato što mu Kubrick nije bio spreman prepustiti pisanje scenarija. No, kad je Kubrick umro, Eco je rekao kako žali što ga je odbio.<ref>See provile of Eco entitled "The Armani of Literature" at http://www.theage.com.au/news/books/bliteratureb-umberto-eco-the-armani-of-literature/2007/12/13/1197135651584.html</ref>

 

 

Kubrick je 1976. pristao posjetiti netom dovršeni tonski studio 007 Stage u [[Pinewood Studios]]u kako bi savjetovao kako osvijetliti ogromni studio koji je bio spreman za snimanje filma o Jamesu Bondu ''[[Špijun koji me volio (1977)|Špijun koji me volio]]''. Kubrick je pristao biti savjetnik kad mu je obećano da nitko neće saznati za njegovu uključenost u projekt. To je poštovano do 2000. kad je ta činjenica spomenuta u dokumentarcu o snimanju ''Špijuna koji me volio'' na specijalnom DVD izdanju filma.

 

 

U usporedbi s redateljima kao što su [[John Ford]], [[Martin Scorsese]] i [[Akira Kurosava]], Kubrick nije bio poznat po suradnji s određenim glumcima. No, u nekoliko je prilika radio s istim glumcem više od jednom. [[Sterling Hayden]] nastupio je u glavnoj ulozi u ''Uzaludnoj pljački'' i ''Dr. Strangeloveu'', [[Peter Sellers]] u ''Loliti'' i ''Dr. Strangeloveu'', a [[Kirk Douglas]] u ''Stazama slave'' i ''Spartaku''. U sporednim ulogama, [[Joe Turkel]] se pojavljuje u ''Uzaludnoj pljački'', ''Stazama slave'' i ''Isijavanju'', [[Philip Stone]] pojavljuje se u ''Paklenoj naranči'', ''Barryju Lyndonu'' i ''Isijavanju'', [[Leonard Rossiter]] nastupio je u ''2001: Odiseja u svemiru'' i ''Barryju Lyndonu'' dok se [[Timothy Carey]] pojavio u ''Uzaludnoj pljački'' i ''Stazama slave''. U ''Paklenoj naranči'' i ''Barryju Lyndonu'' nastupilo je šest istih glumaca (uključujući [[Patrick Magee|Patricka Mageeja]]) u ulogama raznih trajanja.

Jedna od Kubrickovih najdužih suradnji je ona s [[Leon Vitali|Leonom Vitalijem]], koji je nakon igranja Lorda Bullingtona u ''Barryju Lyndonu'' postao Kubrickov osobni pomoćnik, radeći kao casting redatelj na njegovim sljedećim filmovima te kao nadglednik transfera s filma na video medij. Pojavio se i u ''Oči širom zatvorene'', igrajući prijetećeg svećenika u crvenom ogrtaču koji se sukobljava s Tomom Cruiseom u zloglasnoj sceni orgija. Nakon Kubrickove smrti, Vitali je nadgledao restauraciju vizualnih i zvučnih elemenata većine Kubrickovih filmova. Na njegovim je filmovima često radio i s partnerom iz filma [[Todd Field|Toddom Filedom]].

 

 

Kubrickova kćer [[Vivian Kubrick|Vivian]] pojavila se u [[cameo]] ulogama u ''2001: Odiseja u svemiru'' (kao kćer Heywooda Floyda), ''Barryju Lyndonu'' (kao djevojčica na rođendanskoj proslavi mladog Barryja Lyndona), ''Isijavanju'' (kao duh na zabavi) i ''Full Metal Jacket'' (kao televizijska novinarka). Njegova pokćerka Katherine pojavljuje se u ''Paklenoj naranči'' i ''Oči širom zatvorene'', a lik njenog sina u potonjem igra njezin pravi sin. Kubrickova supruga [[Christiane Kubrick|Christiane]] pojavila se prije njihova braka u ''Stazama slave'' kao Susanne Christian (njezino krsno ime je Christiane Susanne Harlan), te kao gošća u kafiću u ''Oči širom zatvorene''.

 

 

Tri izvorna predloška po kojima su snimljeni Kubrickovi filmovi promijenjeni su na neki način, od čega je u dva slučaja njihov autor napisao novu verziju nadajući se kako će stajati kao autorizirana adaptacija Kubrickovoj verziji. U trećem slučaju, sin autora predloška dao je svoj blagoslov za novu verziju.

Mora se naglasiti da su drugi autori izvornika po kojima je Kubrick snimao svoje filmove, i Arthur C. Clarke i Gustav Hasford, bili u potpunosti zadovoljni s Kubrickovom adaptacijom.

 

 

Filmovi Stanleyja Kubricka imaju nekoliko prepoznatljivih karakteristika. Svi osim njegova prva dva dugometražna filma i ''Odiseje'' adaptirana su iz postojećih romana, a često je pisao scenarije u suradnji s drugim piscima (obično romanopiscima ili novinarom u slučaju ''Full Metal Jacket'') koji nisu imali scenarističkog iskustva.<ref>Terry Southern na ''Dr. Strangeloveu'', Arthur C. Clarke na ''Odiseji'' i Diane Johnson na ''Isijavanju''</ref> Mnogi od njegovih filmova uključuju pripovijedanje koje je ponekad preuzeto izravno iz romana. Sa ili bez pripovijedanja, svi njegovi filmovi imaju karakter materijala na koji se gleda iz određenog kuta. Završavanje filmova s karticom "The End" izašlo je iz upotrebe s dolaskom dugih odjavnih špica, ali ju je Kubrick nastavio stavljati na kraj špice, dugo vremena nakon što ju je većina filmske industrije prestala upotrebljavati. Njegove špice uvijek su niz slajdova. Njegova jedina pokretna špica bila je ona uvodna za ''isijavanje''.

 

 

U svojoj recenziji ''Full Metal Jacket'', [[Roger Ebert]]<ref>{{cite web|url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19870626/REVIEWS/706260302/1023 |title=Full Metal Jacket :: rogerebert.com :: Reviews |publisher=Rogerebert.suntimes.com |date= |accessdate=2008-10-25}}</ref> je primijetio kako se u mnogim završnim špicama Kubrickovih filmova nalazi glava lika okrenuta prema dolje dok su mu oči uperene prema gore. Kubrick je koristio i široke kuteve, prateće kadrove likova, zumirajuće kadrove i kadrove koji se spuštaju između visokih paralelnih zidova.

Svi njegovi filmovi imaju scenu snimljenu u kupaonici ili tik ispred nje.<ref>{{cite web|url=http://www.columbuswired.net/Columns/Morgan/Kubrick_093002.htm |title=Stanley Kubrick: An Indoor-Plumbing Luddite by Stephanie Morgan, Columbus Wired Columnist |publisher=Columbuswired.net |date= |accessdate=2008-10-25}}</ref> Pomalo je čudno kako je najcitiraniji primjer toga iz ''Odiseje'' kad dr. Floyd dođe u neugodan položaj u zahodu nulte gravitacije na putu prema Mjesecu, a da se nikad ne navodi istraživanje kupaonice koje provodi David Bowman još odjeven u svemirsko odijelo nakon svoga putovanja kroz Star Gate.

 

 

Iako se u ''Dr. Strangeloveu'' pojavljuje uređaj zvan CRM-114, a u ''Paklenoj naranči'' se spominje lijek zvan Serum 114, brojne i često ponavljane tvrdnje da se brojevi 114 pojavljuju u drugim Kubrickovim filmovima su nevjerodostojne. (CRM-114 korišten je i u romanu ''Crvena opasnost'' po kojem je snimljen ''Dr. Strangelove'', što bi svakoga trebalo natjerati da posumnja tvrdnjama da su se brojevi pojavili i u Kubrickovu ranijem filmu ''Uzaludna pljačka''). Bez obzira na to, nevjerojatno je kako je jedan redatelj uspio toliko utjecati na popularnu kulturu preko preuveličane urbane legende: u čast ovog Kubrickova 'zaštitnog znaka' tako su nazvani filterski sustav za e-mail spam poruke, progresivni rock bend, desničarska internetska stranica, zvučno pojačalo u ''[[Povratak u budućnost|Povratku u budućnost]]'', šifra kataloga u TV seriji ''[[Heroji (TV serija)|Heroji]]'' i oružje u TV seriji ''[[Zvjezdane straze: Deep Space Nine]]'', te kratki film nazvan ''Serum 114''. U epizodi<ref>"Business as Usual"</ref> serije ''Zvjezdane staze: Deep Space Nine'' kao gostujući glumac pojavio se [[Steven Berkoff]] iz ''Paklene naranče'' i ''Barryja Lyndona'', dok ju je režirao stalni član glumačke postave [[Alexander Siddig]] čiji je nećak [[Malcolm McDowell]], zvijezda ''Paklene naranče''.

 

 

Kubrick je u svojem životu snimio samo trinaest filmova. Njegov opus je malen u odnosu na doprinose njegovih suvremenika kao što su [[John Ford]] i [[Federico Fellini]], čemu je djelomično razlog bila njegova metodična predanost svakom aspektu filmske produkcije. Veliki broj njegovih filmova priznati su kao klasici unutar njihova žanra. ''2001: Odiseja u svemiru'' osvojio je brojne tehničke nagrade, uključujući [[BAFTA]] nagradu za fotografiju Geoffreyja Unswortha i Oscar za vizualne efekte, koji je primio Kubrick kao redatelj specijalnih efekata filma. Pet njegovih filmova nominirani su za Oscare u raznim kategorijama, uključujući najbolji film za ''Dr. Strangelovea'', ''Paklenu naranču'', ''Barryja Lyndona'' i najboljeg redatelja za ''2001: Odiseja u svemiru'', ''Dr. Strangelovea'', ''Paklenu naranču'' i ''Barryja Lyndona''.

: ... gotovo opsesivnim referencama na filmove Stanleyja Kubricka. Čini se kako je primanje ovih filmova u panteon intertekstualnih aluzija serije konačno označilo njihov ulaz na najdublju podsvjesnu razinu globalnog uma popularne kulture.<ref>str. 277 navedene knjige</ref>

 

 

Kubrick često nije bio spreman govoriti o osobnim stvarima u javnosti, ili uopće javno nastupati. Njegov imidž u medijima varirao je od povučenog genija do megalomanskog luđaka koji se otuđio od svijeta.<ref>Kubrickov suradnik na scenariju za ''Oči širom zatvorene'' tako ga je opisao u članku u ''The New Yorker''. Vidi intervju Toma Cruisea na [http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19990715/PEOPLE/77010329 Stranici Rogera Eberta]</ref> Od njegove smrti, Kubrickovi prijatelji i obitelj su to poricali. Kubrick je očito iza sebe ostavio čvrstu obitelj i mnogo bliskih prijatelja. Mnogi koji su radili s njim za njega su imali samo riječi hvale.

Iako mnogi suradnici nisu podnosili Kubricka, mnogi su o njemu govorili u pozitivnom svjetlu, uključujući suradnike i prijatelje kao što su [[Jack Nicholson]], [[Diane Johnson]], [[Tom Cruise]], [[Joe Turkel]], [[Con Pederson]], [[Sterling Hayden]], [[Scatman Crothers]], [[Carl Solomon]], [[Ryan O'Neal]], [[Anthony Frewin]], [[Ian Watson]], [[John Milius]], [[Jocelyn Pook]], [[Sydney Pollack]], [[R. Lee Ermey]] i drugi. Memoari Michaela Herra i knjiga Matthewa Modinea, ''Full Metal Jacket Diary'', prikazali su Kubricka u drugom svjetlu: ljubaznijeg, razboritijeg i toplijeg nego od uobičajenog pogleda na njega, kao hladnog, zahtjevnog i bezličnog. Kad su Shelley Winters upitali što je mislila o njemu, odgovorila je: "Dar." Duvall, koja je u ''Isijavanju'' glumila Wendy, imala je neugodan odnos s Kubrickom, ali je u prisjećanju rekla kako je bilo sjajno iskustvo to što ju je učinio pametnijom - iako to nikad ne bi ponovila. Malcolm McDowell kasnije je rekao kako su neke njegove izjave o Kubricku bile "nepoštene" te ujedno "povik" Kubricku da obnove odnos.

 

 

U svojim memoarima o Kubricku, Michael Herr, njegov dobar prijatelj i ko-scenarist ''Full Metal Jacketa'', napisao je:

: Obuzdati čovjeka ne znači otkupiti ga... Mislim da opasnost nije ta da će se autoritet urušiti, nego da će u konačnosti, kako bi se očuvao, postati jako represivan... Zakon i red nisu lažne teme, isprika za desnicu da ode još više na desno.

 

 

Stanley Kubrick rođen je kao [[Židov]], ali nikad nije prakticirao religiju kako mu ni roditelji nisu bili jako religiozni. Kad ga je [[Michael Ciment]] u intervjuu upitao je li imao religijski odgoj, Kubrick je odgovorio: "Ne, uopće ne."<ref>{{cite web|url=http://www.visual-memory.co.uk/amk/doc/interview.ts.html|title=Kubrick on The Shining - An interview with Michel Ciment|accessdate=2007-12-24}}</ref>

U dokumentarcu ''Stanley Kubrick: A Life in Pictures'', Jack Nicholson se prisjetio da je Kubrick rekao kako je ''Isijavanje'' u biti optimistična priča jer "svaka priča koja kaže da postoji nešto nakon smrti je u biti optimistična."

 

 

'''Dokumentarni kratki filmovi'''

Najmanje nagrađeni Kubrickovi filmovi su ''Uzaludna pljačka'' iz 1956. i ''Isijavanje'' iz 1980. koji je jedini bio nominiran za četiri gore spomenute nagrade Saturn, od čega je osvojio jednu. Osim toga, ''Isijavanje'' je jedini Kubrickov film koji je ikad nominiran za zloglasnu Zlatnu malinu za najgori element filma. Bio je nominiran za dvije.

 

 

{{Reference}}

 

* {{cite journal

| author=Bernstein, Jeremy

 

===Dokumentarci===

* ''[[Stanley Kubrick: A Life in Pictures]]''. Dokumentarni film. Redatelj Jan Harlan. Warner Home Video, 2001. 142 min.

 

* [http://www.visual-memory.co.uk/amk/ Službena stranica]

* {{imdb ime|id=0000040|ime=Stanley Kubrick}}