Razlika između inačica stranice »Mongolija«

'''Mongolija''' je [[kontinentalne države|kontinentalna država]] u [[Azija|Aziji]], između [[Centralna Azija|centralne-]] i [[istočna Azija|istočne Azije]], rijetko naseljena zemlja bez izlaza na more, graniči s [[Rusija|Rusijom]] na sjeveru i [[Kina|Kinom]] na jugu.

U starijim dokumentima može se naći još i ime '''''Vanjska Mongolija''''' (za razliku od [[Unutrašnja Mongolija|Unutrašnje Mongolije]] koja je kao [[Autonomna oblast]] dio [[Kina|Kine]] . Do promjene Ustava 1992. zvala se Narodna Republika Mongolija.

Još u to vrijeme dolazilo je do napada pojedinih plemena na Kinu i na [[Put svile|putu svile]] koji je prolazio zapadnom i središnjom Azijom. U srednjem vijeku uspjelo je [[Džingis Kan]]u ([[1155.]]-[[1227.]]) ujediniti mongolska plemena u državu koja je nekoliko stoljeća vladala svjetskim carstvom, koje je 1240. dosezalo čak do [[srednja Europa|srednje Europe]]. Njegov unuk [[Kublaj Kan]] (†1294. u [[Peking]]u ) osnovao je u Kini [[dinastija Yuan|dinastiju Yuan]] i [[Budizam|budističkim]] svećenicima prenio pravo upravljanja [[Tibet]]om . Nakon nekoliko razdoblja slabosti oko 1400.-te je pod [[Timur Lenk]]om opet stvoreno veliko carstvo koje je kasnije u razdoblju imeđuizmeđu 1690. i 1757. prešlo na kinesku [[dinastija Qing|dinastiju Qving]] .

Nakon njenog sloma 1911. Mongolija je proglasila nezavisnost, ali je ipak (uprkosusprkos ruskoj pomoći) potrajalo do 1921. dakad su kineske snage ( [[sjeverni militaristi]]) konačno istjerane iz zemlje. 1924. godine proglašena je Narodna Republika Mongolija, i postala je zemlja-satelit [[SSSR]]a. U ambiciji sovjetskog vodstva da od Mongolije naprave modernu komunističku državu, gotovo potpuno je uništeno tradicionalno nomadsko stočarstvo, što je uzrokovalo velike gospodarske probleme. Za vrijeme [[staljinističke čistke|staljinističkih čistki]] ubijeno je oko 38.000 Mongola, među ostalima, gotovo svasvi inteligencija zemljeintelektualci i oko 18.000 budističkih redovnika. Gotovo svi budistički samostani Mongolije sa svim njihovim kulturnim blagom i bibliotekama bespovratnonepovratno su uništeni.

Na krilima promjena u istočnoj Europi pojavio se 1990. i u Mongoliji demokratski pokret, a prvi slobodni izbori održani su 1992. Danas je [[demokracija]] u Mongoliji stabilnija nego u bilo kojoj drugoj državi centralne Azije. Na predsjedničke izbore u svibnju 2005. izašla su po dva prijašnja predsjednika vlade i dva industrijalca, dakle četiri ugledna kandidata. Glavne predizborne teme bile su [[tržišna privreda]] i borba protiv nezaposlenosti i korupcije; ovo zadnje pripisivalo se obojici kandidata koji su ušli u drugi krug.

Od 1990. do 1996. vladali su reformirani komunisti, a onda do 2000. Demokratska stranka. Od 2004. na vlasti je [[velika koalicija]] reformiranih komunista i demokratskih stranaka.

Mongolija je vrlo rijetko naseljena zemlja [[stepa]], [[planina]] i [[pustinja]]. SaS 1,565.501 km² ona je 18. država po veličini od ukupno 194 države, tek nešto malo manja od [[Iran]]a. Ali za razliku od Irana, sa svojih 2,66 milijuna stanovnika ima samo 4 posto njegovog stanovništva - isto koliko i 140 puta površinom manji otok [[Jamajka]]. Takva rijetka naseljenost neće se, vjerojatno, u ovom stoljeću ozbiljnije mijenjati, iako je istina da se stanovništvo Mongolije u zadnjih 30 godina udvostručilo.

Zbog [[suha klima|suhe]], izraženo [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]] tijekom godine [[temperatura]] izrazito oscilira. Zimi prosječna dnevna temperatura se kreće se oko -25°C , a ljeti je prosječno +25°C čime su razlike 2-3 puta veće nego u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]]. Srednja godišnja količina [[padaline|padalina]] je jedva iznad 200 mm. TekNo s druge strane [[klimatska razdjelnica|klimatske razdjelnice]] koju ovdje čini [[Mongol Shan]], gorje kojim istovremeno prolazi i granica prema (danas Kineskoj Unutrašnjoj Mongoliji) [[Južna Mongolija|Južnoj Mongoliji]], količina padalina dosiže 400 mm.

Položaj na centralnoazijskoj [[visoravan|visoravni]] donosi Mongoliji jednu od ekstremnih kontinentalnih, ali i [[aridna klima|aridnih klima]] na svijetu. Već su razlike u prosječnim temperaturama između dana i noći neobično velike, dok one između [[zima|zime]] i [[ljeto|ljeta]] dosižu čak 100°C. To je razlog zbog kojeg se u Mongoliji nalaze najjužnija područja trajno zaleđene zemlje koja se, osim najgornjih nekoliko centimetara, nikada ne odledi, a osim toga i najsjevernije [[pustinja|pustinje]] na Zemlji. Samo 10 % zemlje je šumovito, (pretežno u [[planina]]ma sjevera i zapada), a manje od 1% je obradivo.

Velika većina stanovništva pripada narodu [[Mongoli|Mongola]] oko 90%. Na zapadu zemlje živi nešto malo [[Kazasi|Kazaha]] oko 4% i zanemarivi broj pripadnika raznih drugih naroda. Prirast stanovništva u Mongoliji je oko 2,2 posto. Prema podatcima [[UN]] pismenost među odraslima je veća od 98 posto, a nekoliko tisuća studenata se školuje se na [[zapad]]u . Mongolski se uobičajeno koristi [[ćirilica|ćiriličnim]] pismom.

Mongolija je podijeljena na 21 provinciju i jedan grad. Provincije se dijele dalje na uprave jedinice uporediveusporedive s našim županijama (ima ih 329), a one opet na okruge slično općinama (ukupno 1.620).

Nakon dužeg razdoblja stagnacije (1990.-2002.) u zadnjih par godina gospodarstvo se oporavlja i pokazuje rast od 5,3 do 10 posto. Taj rast počiva večimvećim dijelom na [[uslužna djelatnost|uslužnim djelatnostima]] čiji je udio u ukupnom gospodarstvu narastao na oko 40 posto, i na nešto povoljnijim svjetskim cijenama bakra i zlata. Međutim, rezultat tog porasta je uglavnom zaobišao siromašno stanovništvo. Ispod [[granica siromaštva|granice siromaštva]] i dalje živi oko 36 posto stanovništva, slično kao i 1990. Teške godine reformi povećale su doduše udio privatnog poduzetništva na oko 80 posto, ali su se povećale socijalne razlike kao i one između grada i sela. Vlada barata podatkom o oko 4% nezaposlenih, međutim, neki međunarodni stručnjaci smatraju da je procjena od oko 25% bliža istini.

Mongoli su tradicionalno nomadski narod, narod jahača. Do sredine prošlog stoljeća njihov svakodnevni život bio je neraskidivo povezan s [[konji]]ma. Još i danas izvan gradova djeca nauče jahati prije nego što prohodaju. Nakon 1990. godine, ljudi se pokušavaju vratiti svojim korijenima i nomadskom životu.

Mongolski nacionalni praznik je [[11. srpnja]] i zove se ''[[Naadam]]'' . Na taj dan sjećaju se revolucije od 1921. kad je protjerana kineska okupacijska vojska. Međutim, cijena za to je plaćena velikom ovisnošću od tadašnjeg [[SSSR]]a. U to se vrijeme održavaju natjecanja u [[mongolsko hrvanje|mongolskom hrvanju]], gađanju [[luk|lukom]] i konjičke utrke jednogodišnjaka.