Inačica od 21. veljače 2009. u 11:42 uredi TXiKiBoT (razgovor \| doprinosi) 100.484 edits m robot Dodaje: ku:خڕۆکەی سوور ← Starija izmjena		Inačica od 28. veljače 2009. u 22:57 uredi ukloni ovu izmjenu E.coli (razgovor \| doprinosi) 8.777 edits dodan odlomak iz Krv i krvne grupe, potrebna dorada Novija izmjena →
Redak 1: {{stilska dorada}} [[Datoteka:Redbloodcells.jpg\|desno\|okvir\|Ljudski eritrociti]] '''Eritrociti''' su crvene [[krv]]ne stanice koje nastaju u [[koštana srž\|koštanoj srži]] i [[slezena\|slezeni]]. Uloga eritrocita je: u prenošenju kiska, u prenošenju CO2 koji se najvećim dijelom nalazi u vidu bikarbonata kao i u regulaciji PH krvi. Broj eritrocita kod zdravih osoba iznosi 4-5.000.000 u jednom mm³ krvi i najbrojnije su krvne stanice. Kod muškaraca (4,6-6,2x10<sup>12</sup> ) je ovaj broj nešto veći nego kod žena (4,2-5,4x10<sup>12</sup>). Broj se povećava boravkom na velikim visinama i mišićnom radu. == Opis ==▼ Eritrociti nemaju jezgru i bikonkavni su (udubljeni) s promjerom oko 7 [[mikrometar]]a. U litri krvi [[muškarac\|muškarca]] ima ih oko 5{{e\|12}}, a u litri krvi [[žena\|žene]] oko 4,5{{e\|12}}. Životni vijek im je 120 dana, a razgradnja se vrši u [[jetra\|jetri]]. Najvažniji sastavni dio eritrocita je hemoglobin koji daje [[boja\|boju]] krvi i čini 33% njihove mase. U litri krvi muškaraca ima 160 [[gram]]a, a u litri krvi žene oko 140 grama hemoglobina. Sastoji se od [[bjelančevine]] globina i boje hema koja sadrži [[željezo]]. Glavna funkcija hemoglobina je prijenos [[kisik]]a, ali sudjeluje i u prijenosu ugljikova dioksida i regulaciji acidobazne ravnoteže. Vezanje hemoglobina na kisik stvara oksihemoglobin i to daje žarkocrvenu boju krvi koja teče arterijama u velikom optoku krvi, a vezanje hemoglobina na ugljikov dioksid stvara karbaminohemoglobin i on daje zagasito crvenu boju krvi koja teče venama u velikom krvotoku. ▼ U litri krvi [[muškarac\|muškarca]] ima ih oko 5{{e\|12}}, a u litri krvi [[žena\|žene]] oko 4,5{{e\|12}}. Životni vijek im je 120 dana, a razgradnja se vrši u [[jetra\|jetri]]. Hemoglobin također podliježe procesu raspadanja te prelazi u boju [[bilirubin]] koja se izluči u [[žuč]], a oslobođeno željezo se može iskoristiti za sintezu novih molekula hemoglobina ili se može pohraniti u skladištima željeza u tijelu.▼ == Životni ciklus == Stvaranje eritrocita naziva se [[eritropoeza]] i regulirana je potrebama tkiva za kisikom. Stvaranje eritrocita ubrzano je u svim stanjima u kojima postoji apsolutni ili relativni manjak kisika (npr. slabokrvnost, duži boravak na velikim visinama, bolesti respiracijskog i cirkulacijskog sustava).▼ ▲Stvaranje eritrocita naziva se [[eritropoeza]] i regulirana je potrebama tkiva za kisikom. Stvaranje eritrocita ubrzano je u svim stanjima u kojima postoji apsolutni ili relativni manjak kisika (npr. slabokrvnost, duži boravak na velikim visinama, bolesti respiracijskog i cirkulacijskog sustava). Stvaranje eritrocita se vrši u koštanoj srži gdje se odvija razvoj proeritroblasta do eritrocita. Na stvaranje eritrocita utiču razni čimbenici: [[bjelančevine]], [[željezo]] i dr. Eritrociti žive u normalnim uvjetima 100-120 dana, a zatim se najprije rastavljaju da bi se u jetri i slezini raspali na svoje sastojke. == Fizička svojstva == Oblik eritrocita je sličan disku, kada je u svježem stanju. Bikonkavan izgled eritrocita omogućava im da lako prolaze kroz kapilare manjeg prromjera od promjera eritrocita. Kod veličine eritrocita treba razlikovati promjer, debljinu, površinu i zapreminu. Promjer je prosječno 7,2 mikrona, debljina se kreće od 1,7-2,5 mikrona, zapremina je od 85-95 kubnih mikrona, površina iznosi oko 128 mikrona kvadratnih. Fizičke osobine eritrocita su sedimentacija, aglutinacija, propustljivost i hemolize. Aglutinacija je spajanje, sljepljivanje eritrocita u veće ili manje grupe. Propustljivost opne je nejednaka prema različitim tvarima. Na tjelesnoj temperaturi je propustljiva za vodu, [[kisik]], ureu i [[dušik]]. Hemoliza je oštećenje eritrocita pod dejstvom fizičkih i kemijskih faktora. ▲== ~~Opis~~Građa == Eritrociti nemaju jezgru i bikonkavni su (udubljeni) s promjerom oko 7 [[mikrometar]]a. Kod eritrocita razlikujemo membranu i [[citoplazma\|citoplazmu]]. To je stanica bez jezgre. Membranu čini tanak sloj sastavljen od bjelančevina, lipida i steroida. Citoplazma je mrežaste strukture koja se zove stroma. == Hemoglobin == Najvažniji sastojak je hemoglobin koji čini 90% svih čvrstih tvari eritrocita. Hemoglobin je crveni pigment eritrocita. Količina hemoglobina je od 12,5-17 g u 100 cm³ krvi. Njegova uloga je u prijenos [[kisik\|kisika]] pomoću labavih vezivanja za [[željezo]]. ▲Eritrociti nemaju jezgru i bikonkavni su (udubljeni) s promjerom oko 7 [[mikrometar]]a. U litri krvi [[muškarac\|muškarca]] ima ih oko 5{{e\|12}}, a u litri krvi [[žena\|žene]] oko 4,5{{e\|12}}. Životni vijek im je 120 dana, a razgradnja se vrši u [[jetra\|jetri]]. Najvažniji sastavni dio eritrocita je hemoglobin koji daje [[boja\|boju]] krvi i čini 33% njihove mase. U litri krvi muškaraca ima 160 [[gram]]a, a u litri krvi žene oko 140 grama hemoglobina. Sastoji se od [[bjelančevine]] globina i boje hema koja sadrži [[željezo]]. Glavna funkcija hemoglobina je prijenos [[kisik]]a, ali sudjeluje i u prijenosu ugljikova dioksida i regulaciji acidobazne ravnoteže. Vezanje hemoglobina na kisik stvara oksihemoglobin i to daje žarkocrvenu boju krvi koja teče arterijama u velikom optoku krvi, a vezanje hemoglobina na ugljikov dioksid stvara karbaminohemoglobin i on daje zagasito crvenu boju krvi koja teče venama u velikom krvotoku. ▲Hemoglobin također podliježe procesu raspadanja te prelazi u boju [[bilirubin]] koja se izluči u [[žuč]], a oslobođeno željezo se može iskoristiti za sintezu novih molekula hemoglobina ili se može pohraniti u skladištima željeza u tijelu. [[Kategorija:Krvožilni sustav]]

Eritrociti: razlika između inačica