Apševci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 28:
 
== Povijest ==
Jezgru sela čine potomci katoličkih [[Hrvati|Hrvata]] koji su tu stanovali još u srednjem vijeku. Turci su 1536. godine konačno zavladali Apševcima i tu ostali do 1688. No i za turskog 152. godišnjeg vladanja u Apševcima nisu propali starosjedioci Hrvati. Kada je general Engleshofen po nalogu kraljice [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]] 1747. uredio Brodsku krajišku pukovniju, postali su Apševčani ''graničarima''. Njihovo selo pripalo je Desetoj staniji koja je svoje sjedište imala u [[Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija)|Nijemcima]]. Kao graničari sudjelovali su Apševčani od 1756. do 1763. godine u tkz. [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]] što ga je Marija Terezija vodila sa pruskim kraljem Fridrichom II. Apševčani su od 1788. do 1791. ratovali protiv Turske, a od 1793. do 1815. u šest ratova protiv Francuske i njezina cara Napoleona Bonapartea. Krajina je 1. listopada 1873. razvojačena, a njezino područje 1. kolovoza pripojeno je Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji. Tako su Apševci došli pod upravu Hrvatske zemaljske vlade u [[Zagreb|Zagrebu]].
 
== Promet ==