Razlika između inačica stranice »Vrsta«

Obrisano 5 bajtova ,  prije 13 godina
bez sažetka
No edit summary
Uobičajena definicija određuje vrstu kao "grupu prirodnih populacija rasplodno izoliranih od drugih grupa". Rasplodna izoliranost znači da se jedinke tih populacija iz nekog razloga međusobno [[spol]]no ne razmnožavaju, odnosno da njihovo eventualno potomstvo nije plodno. Iz tog razloga ne postoji značajan prijenos [[gen]]a iz jedne populacije u drugu, pa se populacije vremenom genetski i morfološki udaljuju. Primjerice, [[konj]] (''Equus caballus'') i [[magarac|magarica]] (''Equus asinus'') su genetski dovoljno bliski da mogu stvoriti zajedničkog potomstvo, ali to potomstvo redovito nije plodno, zbog čega se konj i magarac smatraju odvojenim vrstama.
 
Pored navedene definicije, postoje još dvije. Danas se često slijedi koncept "srodnog porijekla", dakle živa bića koja su nasljeđivanjem stekla toliko zajedničkih [[morfologija|morfoloških]] odnosno [[fiziologija|fizioloških]] osobina da se na temelju toga mogu razgraničiti od svih drugih grupa živih bića. Treći koncept ograničava pojam vrste samo na jedinke koje koje dijele istu [[ekološka niša|ekološku nišu]].
 
Pojam ''vrste'' uveden je u stručni jezik znanstvenika još u vrijeme dok su bili uvjereni u koncept [[nepromjenjivost vrsta|nepromjenjivosti vrsta]]; kako je svaku vrstu Bog stvorio odvojeno, zasebnim činom stvaranja, svaka vrsta se može principijelno i nedvosmisleno razlikovati od drugih vrsta. Pod utjecajem [[evolucija|evolucijske]] teorije kao i spoznaje o postojanju [[mozaički oblik|mozaičkih]], prijelaznih oblika poznatih vrsta, ustaljeni naziv ''vrsta'' je zadržan. Cijena toga je da niti jedna danas uobičajena definicija, uzeta sama za sebe, ne može sve danas poznate vrste [[takson|taksonomski]] nedvosmisleno razdvojiti.
Anonimni suradnik