Apševci: razlika između inačica

Ime sela pisalo se u ovim oblicima: Hapčevci (1566.-1574.), Abschefze (1720.), Absevcze (1780.-1782.), Apaschefze (1803.), Abssevsze (1806.-1808.), Abshevcze (1829.), Abševce(1865.), Abševci(1887.-1910.).

Jezgru sela čine potomci katoličkih [[Hrvati|Hrvata]] koji su tu stanovali još u srednjem vijeku. [[Turci]] su [[1536.]] godine konačno zavladali Apševcima i tu ostali do [[1688.]] No i za turskog 152. godišnjeg vladanja u Apševcima nisu propali starosjedioci Hrvati. Kada je general Engleshofen po nalogu kraljice [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]] 1747. uredio Brodsku krajišku pukovniju, postali su Apševčani ''graničarima''. Njihovo selo pripalo je Desetoj staniji koja je svoje sjedište imala u [[Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija)|Nijemcima]]. Kao graničari sudjelovali su Apševčani od [[1756.]] do [[1763.]] godine u tkz. [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]] što ga je Marija Terezija vodila sa pruskim kraljem [[Fridrich II|Fridrichom II]]. Apševčani su od [[1788.]] do [[1791.]] ratovali protiv [[Turska|Turske]], a od [[1793.]] do [[1815.]] u šest ratova protiv [[Francuska|Francuske]] i njezina cara [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonapartea]]. Krajina je [[1. listopada]] [[1873.]] razvojačena, a njezino područje [[1. kolovoza]] pripojeno je Banskoj Hrvatskoj i [[Slavonija|Slavoniji]]. Tako su Apševci došli pod upravu Hrvatske zemaljske vlade u [[Zagreb|Zagrebu]].

Prometnica koja prolazi kroz selo je državna cesta [[D57]]: [[Vukovar]] - [[Negoslavci]] - Orolik[[Oriolik]] - [[Đeletovci]] - [[Nijemci]] - [[Podgrađe]] - [[Apševci]] - [[Lipovac]]. U blizini je i autocesta [[A3]] [[Zagreb]] - Lipovac.