Vlaška (pokrajina): razlika između inačica

Središnje značenje u prošlosti i sadašnjosti Rumunjske države ima Vlaška. Na površini od preko 75 000 kvadratnih kilometara (oko 30 % površine) živi oko 40 % stanovništva. To je najrazvijeniji dio Rumunjske. Izmjena planina, pobrđa i nizina uzrokovala je pogodnost za [[ratarstvo]], [[stočarstvo]], [[vinogradarstvo]] i [[voćarstvo]]. Ovdje je težište naseljenosti, [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[Industrija|industrije]]. Bogatstvo Vlaške je i u prirodnim resorima: [[nafta|nafti]], [[ugljen|ugljenu]], [[Sol|soli]], [[Plin|plinu]] i šumi. Većina rumunjske nafte crpi se iz ovih područja, tu je i najjača kemijska industrija. Nadalje Vlaška daje polovicu proizvodnje strojeva i električne energije, te oko 40 % prehrambene industrije. Najgušće naseljen i najviše razvijen dio Vlaške je onaj gdje se brdsko-planinski prostor pretvara u nizinski.

Vlaška se može podjeliti na dva djela: [[Oltenija|Olteniju]] (na zapadu) i [[Muntenija|Munteniju]] (na istoku).

Oltenija je prostor zapadno od rjeke [[Otul]]; omeđen sa [[Transilvanske Alpe|Transilvanskim Alpama]] i [[Dunav]]om. Najznačajnije naselje je [[Craiova]], a najvažnija luka je [[Turnu Severin]] na Dunavu. Ona je dobila na značenju nakon izgradnje elektrane «[[Đerdap]]» sa bivšom [[SFRJ]]. Pri tome su potopljena brojna naselja i mnogo je ljudi moralo iseliti.

Muntenija je istočniji i veći dio Vlaške. Slikoviti [[Karpati|karpatski]] krajolik ima predispozicije za znatniji turistički razvoj. Najvažnije je turističko središte [[Sinaia]]. Ovdje je i poznata vinogradarska zona [[Dealu Mare]], a pobrđe i doline bogate su rudama i naftom. Ovdje se nalaze prostori sa gustoćom naseljenosti i preko 250 st. na kvadratni kilometar.

Najznačajnija su naselja [[Ploiesti]] (naftno-rafinerijski centar), [[Pitesti]] (trgovina, industrije obuće, drva, mostnih konstrukcija, automobila «[[Dacia]]», tekstila i kemijskih i prehrambenih proizvoda) te naravno [[Bukurešt]] i [[Brăila]] druga najveća luka na Dunavu u Rumunjskoj.

[[Klima]] ovdje je suha s vrlo malo padalina i jakim vjetrovima zimi,te vrućim ljetima. Tlo je lesno (črnozjom) i vrlo plodno pogotovo u Vlaškoj nizini.