Razlika između inačica stranice »Maltežani«

Dodano 1.609 bajtova ,  prije 11 godina
bez sažetka
{{radovi}}
'''Maltežani''' /od m-l-t, malet =sklonište, ime koje je dano najvećem otoku, <ref>[http://www.geocities.com/rpulli/history.html malta, Gozo and Comino: Prehistory]</ref> semitski narod na [[Malta|Malti]], oko 300.000 pripadnika na matičnim otocima (1975 Katzner), i preko 70.000 u europskim ([[Italija]], [[UK]]), Afričkim ([[Tunis]]) i drugim prekomorskim zemljama ([[Australija]], [[Kanada]], [[SAD]]).
 
== Jezik ==
 
''Feničani i Kartažani''
 
Oko 800. prije Krista neustrašivi Feničani, rasa pomoraca i trgovaca uspostavljaju savoje isturene položaje na Malti. Ovi Feničani po svoj su prilici Kartažani, fenički kolonisti, koji su prema Rimljanima 814. osnovali na tuniskoj obali grad Qart-ḥadašt, [[Kartaga|Kartagu]]. kartažani se miješaju sa brončanodobnim farmerima malte, i daju podlogu nastanka kasnijih Maltežana. U stvaranju istih, kasnje će još učestvovati Rimljani, Arapi i Normani. Nakon punskih ratova oko 200 prije Krista, na otoke dolaze Rimljani koji će ostaviti traga uvođenjem sofisticiranijih metoda agrikulture <ref>[http://members.tip.net.au/~albfar/malhis4.htm From the Phoenicians to the Romans]</ref>
 
''Kršćanstvo''
 
Kršćanstvo na otoke dolazi sa svetim Pavlom, koji je navodno 58. nasukao na obalama malte. Tu je našao sklonište (odatle i ime Malta, malet = sklonište) i proveo tri meseca u gradiću [[Rabat]]u <ref>[http://www.astrozenit.com/putopisi/malta_-_biser_mediterana Malta - biser Mediterana]</ref>
 
''Dolazak Arapa i Normana''
 
Kasnijim dolaskom Arapa 870.-ti godina Malta će dobiti nove gospodare koji su ostavili posebnog traga u kulturi, arhitekturi i jeziku. Sredinom 11. stoljeća normanski osvajač [[Roger Guiscard de Hauteville]], kako bi zaustavio [[Mauri|maurske]] napade iz sjeverne Afrike, zauzima Maltu 1090 ili 1091. koja će postat feudalna zemlja i dio kraljevstva Sicilije. Maltežani će samostalnu državu dočekati tek 1964. godine oslobađanjem od Britanaca.
 
== Život i običaji ==