Inačica od 25. veljače 2009. u 20:21 uredi Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits m Uklonjena promjena suradnika 85.94.135.30, vraćeno na zadnju inačicu suradnika JAnDbot ← Starija izmjena		Inačica od 2. ožujka 2009. u 17:51 uredi ukloni ovu izmjenu StjepanG (razgovor \| doprinosi) 354 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Interval''' je u [[glazbena teorija\|glazbenoj teoriji]] razmak između bilo koja dva tona. Prvi je u povijesti interval teoretski odredio [[Pitagora]], podijelivši žicu [[kitara\|kitare]] u raznim omjerima (2:1, 3:2, 4:3, 5:4),. Intervali se mogu biti dvojaki: * ''[[Harmonija (glazba)\|harmonijski]]'' ako zvuče istovremeno ; * ''[[melodija\|melodijski]]'' ako zvuče uzastopce (prvo jedan, pa onda drugi). ~~=== Intervali po veličini i vrsti ===~~ Veličina intervala određuje koliki je razmak između dva tona. Prvi i najmanji interval je [[prima]] koja je zapravo istozvučni (unison) i obilježava se sa "1". [[sekunda (interval)\|sekunda]] (2) je razmak od dva tona, [[terca]] (3) tri tona, [[kvarta]] (4) četiri, [[kvinta]] (5) pet, [[seksta]] (6) šest, [[septima]] (7) sedam i [[oktava]] (8) osam. Ovi intervali se nazivaju ''jednostavni intervali''. Intervali koji imaju razmak veći od oktave se nazivaju ''složeni intervali''. Razlog tomu je što su oni zapravo oktava plus još jedan jednostavni interval. Oktava + sekunda je razmak od devet tonova i naziva se nona (9). Decima (10) je razmak od deset tonova (oktava + terca). Sledeći po redu je undecima (11), pa duodecima (12), tercdecima (13), kvartdecima(14) i kvintdecima (15).▼ === Podjela intervala === Svaki interval je određen, ne samo veličinom, nego i vrstom. Vrstom se preciznije odrećuje koliko [[stepen i polustepen\|polustepena]] ima između tonova. Vrste intervala te koji intervali se određuju njima su sljedeći: * ''čisti'' (č) su: prima, kvarta, kvinta i oktava▼ Intervale dijelimo po '''veličini''', '''vrsti''' i '''suzvučju'''. * ''veliki i mali'' (v, m) su: sekunda, terca, seksta i septima▼ * ''smanjeni'' (sm) su svi osim prime ''Veličina'' određuje koliki je razmak između tonova. Po veličini ih zovemo (od talijanskog): * ''povećani'' (pov) mogu biti svi [[prima]] (označava se s 1) - prvi i najmanji interval, zapravo je istozvučni – unisono (ponovljeni ton) [[sekunda (interval)\|sekunda]] (2) je razmak od dva tona, [[terca]] (3) razmak od tri tona, [[kvarta]] (4) razmak od četiri, [[kvinta]] (5) razmak od pet, [[seksta]] (6) razmak od šest, [[septima]] (7) razmak od sedam i [[oktava]] (8) razmak od osam tonova. ▲Veličina intervala određuje koliki je razmak između dva tona. Prvi i najmanji interval je [[prima]] koja je zapravo istozvučni (unison) i obilježava se sa "1". [[sekunda (interval)\|sekunda]] (2) je razmak od dva tona, [[terca]] (3) tri tona, [[kvarta]] (4) četiri, [[kvinta]] (5) pet, [[seksta]] (6) šest, [[septima]] (7) sedam i [[oktava]] (8) osam. Ovi intervali se nazivaju ''jednostavni intervali''. Intervali koji imaju razmak veći od oktave se nazivaju ''složeni intervali''. Razlog tomu je što su oni zapravo oktava plus još jedan jednostavni interval. Oktava + sekunda je razmak od devet tonova i naziva se [[nona]] (9). [[Decima]] (10) je razmak od deset tonova (oktava + terca). ~~Sledeći~~Sljedeći po redu je [[undecima]] (11), pa [[duodecima]] (12), [[tercdecima]] (13), [[kvartdecima]] (14) i [[kvintdecima]] (15). ''Vrstom'' se preciznije odrećuje koliko [[polustepen]]a ima između tonova. Intervali po vrsti mogu biti: ▲* '''čisti''' ~~(č) su~~: prima, kvarta, kvinta i, oktava; ▲* '''veliki ~~i mali~~''' ~~(v, m) su~~: sekunda, terca, seksta i, septima. Čisti intervali mogu biti čisti (č), povećani (pov) i smanjeni (s); a veliki mogu biti veliki (v), mali (m), povećani i smanjeni (s iznimkom prime koja ne može biti smanjena) === Oblježavanje intervala === Obilježavanje je vrlo jednostavno. Ako želimo napisati npr. ''mala terca'', učinit ćemo to ovako: ''m 3''. Velika septima tako će biti v 7, povećana seksta pov 6, smanjena sekunda će biti s 2, čista oktava č 8 i t. d. Kad računamo intervale, moramo imati na umu da se broje i završni i početni ton. Dakle, ako želimo napraviti npr. čistu kvartu na ton c1, brojit ćemo i taj c; kvarta na c1: c-d-e-f (pogledaj: ''[[glazbena abeceda]]'') === Konsonantnost i disonantnost intervala === [[Konsonanca i disonanca]] su relativni pojmovi u današnjoj glazbi. Generalno, disonantni intervali su oni koji izazivaju napetost (nelagodu) kod slušača i traže ~~riješenje~~«rješenje». Nasuprot njima konsonantni ne traže ~~riješenje~~rješenje. Kako su se mijenjala stilska razdoblja, tako se i mijenjao odnos spram intervala. Dok je neki interval u nekom razdoblju smatran za disonancu, u sljedećem bi se već ~~samtrao~~smatrao konsonancom. Danas se uzimaju pravila [[harmonija\|klasične harmonije]] da bi se odredilo koji su intervali konsonantni, a koji ~~dionantni~~disonantni. * '''Konsonantni ~~intervali~~''' : svi čisti intervali, velika i mala terca i seksta * '''Disonantni ~~intervali~~''' : svi smanjeni, povećani intervali, velika i mala sekunda i septima === Obrati intervala === Intervali se mogu obrtati. Obrati nastaju tako što se ~~basov~~donji ton prebaci za [[oktava\|oktavu]] više ili gornji ton za oktavu niže. Postoje dva osnovna pravila za obrtanje intervala: 1)<br> ~~1) Zbroj osnovnog i intervala u obratu je uvijek ''devet''. (npr.pravimo obrat sekste (6) i do devet na fali 3. Znači da je njegov obrat terca.)~~ Zbroj osnovnog i intervala u obratu je uvijek ''devet''. (npr. pravimo obrat sekste (6) i do devet nam nedostaje 3. Znači da je njegov obrat terca.) Ovo se pravilo rjeđe koristi u glazbenim školama, češće se traži da se napamet nauči pravilo prima postaje oktava; sekunda postaje septima; terca seksta; kvarta kvinta; kvinta kvarta; seksta terca; septima sekunda; oktava prima. 2) * Čisti intervali u obratu uvijek ostaju čisti. * Veliki intervali postaju mali i ~~obratno~~mali postaju veliki. * Smanjeni postaju povećani i ~~obratno~~povećani postaju smanjeni. === Enharmonija intervala === [[Enharmonija]] intervala ~~podrazumeva~~podrazumijeva istozvučnost dva intervala koji se različito bilježe. Broj njihovih polustepena je identičan, ali se oni nazivaju drugačije i drugačije se [[note\|notiraju]], što znači da potpuno isto zvuče, ali se drukčije zovu. naNa konkretnom primjeru se to jasnije vidi: ako imamo inerval ''pov 2'' c-dis, on ima svog enharmonijskog para ''m 3'' c-es (jer je dis jednako es - [[enharmonijska zamjena]]). Time zaključujemo da je i povećana sekunda jednaka maloj terci. [[Kategorija:Solfeggio]]▼ [[bg:Музикален интервал]] Line 74 ⟶ 93: [[uk:Музичний інтервал]] [[zh:音程]] ▲[[Kategorija:Solfeggio]]

Interval (glazbena teorija): razlika između inačica