Razlika između inačica stranice »Oceanski dupini«

Obrisano 5.240 bajtova ,  prije 11 godina
bez sažetka
m (Uklonjena promjena suradnika 93.141.51.188, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Mario Žamić)
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Oceanski dupini
| slika = Bottlenose Dolphin KSC04pd0178.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = [[Dobri dupin]] ''Tursiops truncatus''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Kitovi|Cetacea]]
| subordo = [[Kitovi zubani|Odontoceti]]
| familia = '''Delphinidae'''
| familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1821]].
| razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]]
| razdioba = ''Vidi tekst.''
}}
 
'''Oceanski dupini''' (Delphinidae) su porodica iz podreda [[kitovi zubani|kitova zubana]], pa su prema tome i oni [[sisavci]] koji žive u vodi. Oni su najraznovrsnija i s 40 vrsta najveća porodica [[kitovi|kitova]]. Žive u svim morima.
 
== Anatomija ==
Dupini su najčešće veliki između 1,5 i 4 [[metar|metra]] dugi, dok [[orka|orke]] dosižu, kao najveći dupini, čak do 8 m. Tijela su im [[aerodinamika|aerodinamički]] oblikovana, prilagođena brzom plivanju. U glavi imaju okrugli organ (često nazvan [[dinja (kit)|dinja]]){{newdsm}} koji je dio njihovog organa za [[eholokacija|eholociranje]]. Kod mnogih vrsta je [[čeljust]] jasno izražena i tvori izduženi "[[kljun]]". Kod više vrsta čeljust ima veliki broj [[zub]]i.
 
 
[[Mozak]] dupina je velik s vrlo kompleksnom moždanom korom, što je razlog da ih [[zoologija|zoolozi]] ubrajaju u najinteligentnije [[životinja|životinje]].
Dupini su najčešće veliki između 1,5 i 4 metra dugi, dok orke dosežu, kao najveći dupini, čak do 8 m. Tijela su im aerodinamički oblikovana, prilagođena brzom plivanju. U glavi imaju okrugli organ često nazvan "dinja" koji je dio njihovog organa za eholociranje. Kod mnogih vrsta je čeljust jasno izražena i tvori izduženi "kljun". Kod više vrsta čeljust ima veliki broj zubi.
 
Mozak dupina je velik s vrlo kompleksnom moždanom korom, što je razlog da ih zoolozi ubrajaju u najinteligentnije životinje.
 
Boja tijela im je u pravilu sastavljena od različitih stupnjeva sive boje, pri čemu je donja strana tijela svjetlija, a leđa su jasno omeđena i tamna. Osim toga, vrste se međusobno razlikuju linijama i poljima u različitim tonovima boja i kontrasta.
 
Osjetila [[uho|sluh]]a i [[oko|vida]] su im vrlo dobra. Imaju vanjske [[uho|ušne]] otvore, no oni vjerojatno nisu u funkciji. Zvuk im preko donje vilice i srednjeg uha stiže u unutrašnje uho. [[Oko|Oči]] su im uglavnom prilagođene gledanju pod vodom, ali jako dobro vide i izvan nje. Vrlo važnu ulogu u snalaženju u okolini ima sposobnost [[eholociranje|eholociranja]] uz pomoć [[ultrazvuk]]aultrazvuka.
 
Od drugih [[kitovi zubani|kitova zubana]] razlikuju se slijedećim osobinama: dva prva kralješka u [[kralježnica|kralježnici]] su im međusobno sraštena, imaju manji broj [[rebro|rebara]], sraštene su im dvije polovine donje [[čeljust]]ičeljusti do najviše jedne trećine, a [[zub]]izubi su im tupi.
 
Svi dupini odbacuju vanjske [[koža|kožne]] stanice od prilike svaka dva sata. Ova neprekidna [[regeneracija]] smanjuje otpor vode i izaziva pažnju znanstvenika koji se bave ljudskom regeneracijom, kao i graditelja brodova.
 
== Ponašanje ==
[[Datoteka:PacificWhiteSidedDolphine.jpg|mini|300px|''Lagenorhynchus obliquidens'']]
Dupini su vrlo brzi plivači, dosižu brzinu od 80 do 90 [[km/h]]. Često iskaču iz vode, izvodeći uz to i prave akrobacije. Ti se skokovi tumače kao igra. Pored toga, ti izroni im omogućuju i brže kretanje nego samo pod vodom. Također, to im pomaže i u potrazi za hranom, jer prate gdje se okupljaju [[galebovi]]. Kad su u lovu, zaranjaju na dubinu i do 300 m i pri tome mogu ostati pod vodom do 15 [[minuta]]. Dupini su poznati po tome, da se približavaju [[brod]]ovima i jašu na valovima iza ili ispred njih.
 
== == Ponašanje == ==
Dupini su socijalne [[životinje]] koje žive u grupama. Tako zvane "škole", kako se obično takve grupe nazivaju, okupljaju se na mjestima s obiljem hrane u privremene skupine koje mogu brojati i više od 1000 jedinki. Jedinke se međusobno sporazumijevaju cijelim nizom različitih zvukova koji zvuče poput kliktanja, zvižduka, gakanja i drugačije, a služe se i tjelesnim kontaktom kao sredstvom sporazumijevanja. Osim toga, tonovima visoke [[frekvencija|frekvencije]] istražuju i spoznaju okolinu uz pomoć eholokacijskog mehanizma. [[Velika Britanija|Britanski]] znanstvenici su nedavno utvrdili, da se dupini međusobno nazivaju "imenima". Svaka jedinka ima drugačiji zviždavi zvuk kao "ime", i zadržava ga do u duboku starost, vjerojatno zauvijek.
 
Dupini su vrlo brzi plivači, dosežu brzinu od 80 do 90 km/h. Često iskaču iz vode, izvodeći uz to i prave akrobacije. Ti se skokovi tumače kao igra. Pored toga, ti izroni im omogućuju i brže kretanje nego samo pod vodom. Također, to im pomaže i u potrazi za hranom, jer prate gdje se okupljaju galebovi. Kad su u lovu, zaranjaju na dubinu i do 300 m i pri tome mogu ostati pod vodom do 15 minuta. Dupini su poznati po tome, da se približavaju brodovima i jašu na valovima iza ili ispred njih.
 
Dupini su socijalne životinje koje žive u grupama. Tako zvane "škole", kako se obično takve grupe nazivaju, okupljaju se na mjestima s obiljem hrane u privremene skupine koje mogu brojati i više od 1000 jedinki. Jedinke se međusobno sporazumijevaju cijelim nizom različitih zvukova koji zvuče poput kliktanja, zvižduka, gakanja i drugačije, a služe se i tjelesnim kontaktom kao sredstvom sporazumijevanja. Osim toga, tonovima visoke frekvencije istražuju i spoznaju okolinu uz pomoć eholokacijskog mehanizma. Britanski znanstvenici su nedavno utvrdili, da se dupini međusobno nazivaju "imenima". Svaka jedinka ima drugačiji zviždavi zvuk kao "ime", i zadržava ga do duboke starosti, vjerojatno zauvijek.
 
Pripadnost određenoj grupi nije jako čvrsta, često se događa da neka jedinka promjeni grupu. No ipak razvijaju čvrste međusobne veze što je naročito vidljivo u pomoći i podršci koju pružaju ranjenoj ili bolesnoj jedinki iz grupe.
 
Dupini spavaju na način, da naizmjence jedna polovina [[mozak|mozga]] uvijek ostaje budna. Tako je moguće disanje. Osim toga, jedno oko uvijek ostaje otvoreno kako bi vidjeli mogućeg neprijatelja, odnosno njegov napad. U razdoblju spavanja su aktivnosti dupina sasvim smanjene.
 
Kao i svi drugi [[kitovi]], i dupini donose na svijet samo jedno mladunče. Skotnost traje prosječno godinu dana
i varira od vrste do vrste. Mladunci ostaju uz majku do šest godina, ali u dobi od nekoliko mjeseci već počinju sami potragu za hranom.
 
== Prehrana ==
[[Datoteka:Delfinekko.gif|desno|Dupinov ehosistem]]
Dupini su brzi grabežljivci koji svoj plijen aktivno love. Otkrivaju ga uz pomoć sistema eholociranja. Općenito, dupini imaju jednake konusne zube koji služe samo za držanje plijena. Ulovljene [[ribe]] ili [[glavonošci|glavonošce]] gotovo uvijek gutaju u jednom komadu. Zubi su im u pravilu prilagođeni plijenu. Vrste koje se hrane uglavnom ribama imaju više [[zub]]i, a one koje love pretežno glavonošce ih imaju manje. Neki dupini ponekad love i [[ljuskari|ljuskare]]. Jedini dupin koji se hrani i drugim [[morski sisavci|morskim sisavcima]], kao što su [[tuljani]] ili drugim vrstama [[kitovi|kitova]] odnosno dupina je [[orka]]. Neki dupini koriste kooperativne strategije u zajedničkom lovu. Jedna od njih je, da cijela škola okruži [[jato]] [[ribe|riba]] i onda ih tjera prema obali.
 
== Klasifikacija ==
 
* '''Potporodica [[Orke]] (Orcininae)'''
** rod ''Pseudorca''
*** ''Pseudorca crassidens'', [[mala orka]]
** rod ''Orcinus''
*** ''Orcinus orca'', [[orka]]
* '''Potporodica Delphininae'''
** rod ''Delphinus''
*** ''Delphinus delphis'', [[obični dupin]]
** rod ''Tursiops''
*** ''Tursiops truncatus'', [[veliki dupin]], koji živi i u Jadranu, gdje ga zovu [[dobri dupin]]
** rod ''Lagenorhynchus''
*** ''Lagenorhynchus albirostris''
*** ''Lagenorhynchus acutus''
*** ''Lagenorhynchus obliquidens''
*** ''Lagenorhynchus obscurus'', [[crni dupin]]
*** ''Lagenorhynchus australis'', [[Pealeov dupin]]
*** ''Lagenorhynchus cruciger''
** rod ''Steno''
*** ''Steno bredanensis''
** rod ''Lissodelphis'', [[glatki dupini]]
*** ''Lissodelphis borealis'', [[sjeverni glatki dupin]]
*** ''Lissodelphis peronii'', [[južni glatki dupin]]
** rod ''Lagenodelphis''
*** ''Lagenodelphis hosei'', [[Borneo dupin]]
** rod ''Stenella'', [[pjegavi dupini]]
*** ''Stenella longirostris'', [[Istočnopacifički dupin]]
*** ''Stenella clymene'', [[Clymeneov dupin]]
*** ''Stenella coeruleoalba'', [[plavo-bijeli dupin]]
*** ''Stenella attenuata''
*** ''Stenella frontalis''
* '''Podporodica Globicephalinae'''
** rod ''Globicephala''
*** ''Globicephala melas''
*** ''Globicephala macrorhynchus''
** rod ''Grampus''
*** ''Grampus griseus''
** rod ''Peponocephala''
*** ''Peponocephala electra''
** rod ''Feresa''
*** ''Feresa attenuata''
** rod ''Orcaella''
*** ''Orcaella brevirostris'', [[Irawadi dupin]]
*** ''Orcaella heinsohni''
* '''Potporodica Cephalorhynchinae'''
** rod ''Cephalorhynchus'', [[crno-bijeli dupin]]
*** ''Cephalorhynchus commersonii'', [[Commersonov dupin]]
*** ''Cephalorhynchus eutropia''
*** ''Cephalorhynchus heavisidii'', [[Heavisideov dupin]]
*** ''Cephalorhynchus hectori'', [[Hectorov dupin]]
** rod ''Sotalia''
*** ''Sotalia fluviatilis''
** rod ''[[Sousa]]''
*** ''Sousa teuszii'', [[kamerunski riječni dupin]]
*** ''Sousa chinensis'', [[kineski bijeli dupin]]
 
== Dupini i čovjek ==
[[Datoteka:Military-trained-dolphin.jpg|mini|300px|Dresirani dupin [[Amerika|američke]] [[vojska|vojske]] ]]
Od svih vrsta dupina, najpoznatiji je [[veliki dupin]] (Tursiops truncatus). [[Delfinarij]]i ga najčešće drže, a već se u njima i godinama s uspjehom razmožava. Međutim, držanje dupina u delfinarijima je vrlo osporavano, jer između ostalog jedan bazen nikada ne odgovara standardu mora. Najveći dupin je [[orka]] koji zbog svoje velike popularnosti najčešće služi kao magnet za publiku.
 
Zbog velike inteligencije i sposobnosti učenja, [[vojska|vojske]] [[SAD]]a kao i [[Rusija|rusije]] koriste velike dupine za razne vojne svrhe. Dresiraju ih za postavljanje [[mina]] na neprijateljske brodove ili za njihovo onesposobljavanje.
 
Poznate su također i određene [[terapija|terapije]] teških [[bolest|bolesnika]], primjerice, [[autizam|autističnih]] osoba uz pomoć dupina. Najčešće se bolesnik drži za leđnu peraju dupina, a taj ga vuče plivajući za sobom. No, i to je vrlo sporno, jer se isti rezultati postižu uz pomoć drugih životinja uz bitno niže troškove.
 
U [[Stara Grčka|starogrčkoj]] [[mitologija|mitologiji]] su dupini igrali vrlo važnu ulogu, a i u novije doba se koriste kao [[simbol]]i za [[ezoterika|ezoteriku]] kao i za [[hipi]] pokret.
 
Vrlo veliku popularnost je svojevremeno uživala TV serija o dupinu Flipperu.
 
{{Wikivrste|Delphinidae}}
 
[[Kategorija:Kitovi]]
 
Dupini su brzi grabežljivci koji svoj plijen aktivno love. Otkrivaju ga uz pomoć sistema eholociranja. Općenito, dupini imaju jednake konusne zube koji služe samo za držanje plijena. Ulovljene ribe ili glavonošce gotovo uvijek gutaju u jednom komadu. Zubi su im u pravilu prilagođeni plijenu. Vrste koje se hrane uglavnom ribama imaju više zubi, a one koje love pretežno glavonošce ih imaju manje. Neki dupini ponekad love i ljuskare. Jedini dupin koji se hrani i drugim morskim sisavcima, kao što su tuljani ili drugim vrstama kitova odnosno dupina je orka. Neki dupini koriste kooperativne strategije u zajedničkom lovu. Jedna od njih je, da cijela škola okruži jato riba i onda ih tjera prema obali.
[[ar:دلفين محيطي]]
[[ca:Delfínid]]
[[cs:Delfínovití]]
[[en:Oceanic dolphin]]
[[et:Delfiinlased]]
[[fr:Delphinidae]]
[[he:דולפיניים]]
[[it:Delphinidae]]
[[ja:マイルカ科]]
[[ko:참돌고래과]]
[[lt:Delfininiai]]
[[nn:Delfinfamilien]]
[[oc:Delphinidae]]
[[pl:Delfiny oceaniczne]]
[[ro:Delphinidae]]
[[scn:Delphinidae]]
[[simple:Oceanic dolphin]]
[[tr:Yunusgiller]]
[[vi:Họ Cá heo đại dương]]
[[zh:海豚科]]
[[zh-min-nan:Hái-ti-kho]]
Anonimni suradnik