Kaloča: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 14:
Poštanski broj je 6300.
U Kalači se nalazi jedinica [[Hrvatska manjinska samouprava|Hrvatske manjinske samouprave]] u Republici Mađarskoj
== Povijest ==
Redak 41:
In the 18th century the most meaningful social stratum was the villeinage who had lands. The next were the craftswomen and craftsmen. The first charter of incorporation was mentioned in 1737 in Kalocsa. In 1769 there were 90 craftswomen and men living in the town. Because of the clergy and the schools there were a lot of intellectuals. Kalocsa became a centre in Hungary again but it couldn’t take back its importance as it used to have before the Turks.
Kapitalistički razvitak iz 19. i 20. stoljeća nije dopro do Kalače. Željeznička prometnica je kasno došla do ovog grada, tek 1882.. [[1886.]] je grad izgubio svoj status grada. Vratio ga je nazad tek [[1921.]].
Kalača je bila poznata kao "nadbiskupski grad". Dvoje velikih nadbiskupa iz drugog dijela 19. stoljeća, [[József Kunszt]] (1851.-1866.) i [[Lajos Haynald]] (1867.-1891., utemeljili su škole, što je pomoglo da Kalača zadrži svoju važnost.
At the beginning of the 20th century the peasants were working for the archbishop or as a navvy. During the counter-revolution of the Hungarian Soviet Republic 20 people were hanged in the main street of the town. Fortunately nothing happened in the 2nd World War. Then the communist power deprived the town of being subsidized by the state because of the archbishopric. The industrial development of the town started at the end of the 1960s. It resulted a big change in the life of the inhabitants of the town and the people living in small villages around Kalocsa.
Line 48 ⟶ 50:
== Stanovništvo ==
U Kalači živi 18.297 stanovnika (2001.). Pored nacionalne zajednice [[Mađari|Mađara]], u Kalači žive i [[Slovaci]], [[Nijemci]], [[Rumunji]], [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] i [[Srbi]]. Hrvatska zajednica je nekad bila brojnija u ovom gradu, ali je asimilatorska politika vlasti pridonijela znatnom smanjenju njihovog broja <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik28i.pdf Hrvatski glasnik br. 28/2008.] Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca </ref>. Štoviše, u razdoblju od 16. do 18. stoljeća je bila hrvatskim naseljem. Današnji Hrvati su uglavnom doseljenici iz obližnjih sela [[Dušnok]]a i [[Baćin]]a te još nekih sela iz [[Bačka|Bačke]] <ref name="Intervju">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik16i.pdf Hrvatski glasnik br.16/2006.] Intervju: Kalački Hrvati pripremaju se za izbore</ref>. Postoje utemeljene pretpostavke da su se sačuvali izvorni kalački Hrvati, sudeći prema dijelu mjesnih Mađara kod kojih se može razaznati hrvatsko prezime. Prema povijesnim dokumentima, za vrijeme i nakon oslobođenja od turske vlasti Hrvati su se u ove krajeve prvo naselili u Kalaču, a potom u Dušnok i Baćin <ref name="Intervju"> </ref>.
== Kultura ==
U Kalači se mjesni Hrvati redovno održavaju Hrvatski dan i spomen-dan Ivana Antunovića.
== Poznate osobe ==
Srednje škole u Kalači su pohađali hrvatski književnici [[Miroljub Ante Evetović]], [[Ivan Petreš Čudomil]], [[Pajo Kujundžić]], [[Grgur Cserháti]], [[Blaško Rajić]] i [[Lajčo Budanović]].
[[Ivan Antunović]], biskup i preporoditelj podunavskih Hrvata,
U Kalači se [[1636.]] rodio crkveni i kulturni djelatnik, hrvatski književnik odnosno prvi pisac Hrvata u Bačkoj, fra [[Mihovil Radnić]].▼
U Kalači je kao nadbiskup stolovao [[Adam Patačić]], autor rječnika ''Dictionarium latino−illyricum et germanicum''.
▲U Kalači se rodio hrvatski književnik odnosno prvi pisac Hrvata u Bačkoj, fra [[Mihovil Radnić]].
== Reference ==
| |||