Razlika između inačica stranice »Maltežani«

Dodan 1.131 bajt ,  prije 11 godina
bez sažetka
''Feničani i Kartažani''
 
Oko 800. prije Krista neustrašivi Feničani, rasa pomoraca i trgovaca uspostavljaju savoje isturene položaje na Malti. Ovi Feničani po svoj su prilici Kartažani, fenički kolonisti, koji su prema Rimljanima 814. osnovali na tuniskoj obali grad Qart-ḥadašt, [[Kartaga|Kartagu]]. kartažaniKartažani se miješaju sa brončanodobnim farmerima malte, i daju podlogu nastanka kasnijih Maltežana. U stvaranju istih, kasnje će još učestvovati Rimljani, Arapi i Normani. Nakon punskih ratova oko 200 prije Krista, na otoke dolaze Rimljani koji će ostaviti traga uvođenjem sofisticiranijih metoda agrikulture <ref>[http://members.tip.net.au/~albfar/malhis4.htm From the Phoenicians to the Romans]</ref>
 
''Kršćanstvo''
 
''Dolazak Arapa i Normana''
[[Datoteka:Siege of malta 1.jpg|mini|Opsada Malte]]
 
Kasnijim dolaskom Arapa 870.-ti godina Malta će dobiti nove gospodare koji su ostavili posebnog traga u kulturi, [[arhitektura|arhitekturi]] i jeziku[[jezik]]u. Sredinom 11. stoljeća normanski osvajač [[Roger Guiscard de Hauteville]], kako bi zaustavio [[Mauri|maurske]] napade iz sjeverne Afrike, zauzima Maltu 1090 ili 1091. koja će postat feudalna zemlja i dio kraljevstva Sicilije. MaltežaniŠpanjolci, točnije Aragonci će Maltom ovladati 1283. a ujedinjenjem krune Aragona i Kastilje 1479. postat će dijelom španjolskog carstva <ref>[http://members.ziggo.nl/bezver/middleages.html Malta]</ref>. Španjolci će ostaviti znatnog traga u kulinarstvu, glazbi i religiji, a zadržat će se tu do 1530. Mdina je najvažniji grad na otocima. Već 1530. prijeti opasnost [[Rim]]u od [[Turci|Turaka]], pa [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]] daje otoke vitezovima svetog Ivana koji će postat poznati kao [[malteški vitezovi]]. Tridesetpet godina kasnije, [[1565]]. doći će do velike otomanske opsade Malte, a sljedeće godine glavni grad postat će [[La Valletta]], tako prozvana po [[Jean Parisot de la Valette|Jean Parisot de la Valettu]], jednom od vitezova. Uslijedit će [[napoleon]]ovo osvajanje [[1798]]. i ustanak Maltežana [[1799]]. [[Britanci]] će priskoćit u pomoć Malti, ali će ova na kraju 1814. postat njihova krunska kolonija. Svoju samostalnu državu dočekati tek [[1964]]. godine oslobađanjem od Britanaca.
 
== Život i običaji ==
Na kulturu, život i običaje Maltežana kao i samo njihovo formiranje utjecali su svi narodi koji su kroz minula stoljeća kraće ili dulje vrijeme boravili na ovim otocima. Nas običaje, jezik, i arhitekturu utjecali su svi narodi od starih Kartažana, pa preko Rimljana, Maura i Normana, Aragonaca, [[Ivanovci|vitezova svetog Ivana]], Sicilije i Francuske pd do Engleza. Svi su oni ostavili traga na tlu Malte, zato je ona spoj njihovih utjecaja. Ovo se očitava u njihovom jeziku koji je [[semitski]] i pun posuđenica iz drugih jezika, njihovoj religiji koja je rimoatolička, njihovom kulinarstvu, arhitekturi, glazbi ([[il-kitarra Spanjola]]), odjeći (għonnella; koja je možda sicilijanskog porijekla) i drugom.
== Reference ==
{{reflist}}