Maltežani: razlika između inačica

Kasnijim dolaskom Arapa 870.-ti godina Malta će dobiti nove gospodare koji su ostavili posebnog traga u kulturi, [[arhitektura|arhitekturi]] i [[jezik]]u. Sredinom 11. stoljeća normanski osvajač [[Roger Guiscard de Hauteville]], kako bi zaustavio [[Mauri|maurske]] napade iz sjeverne Afrike, zauzima Maltu 1090 ili 1091. koja će postat feudalna zemlja i dio kraljevstva Sicilije.

''Španjolci, Velika opsada i Engleska''

Španjolci, točnije Aragonci će Maltom ovladati 1283. a ujedinjenjem krune Aragona i Kastilje 1479. postat će dijelom španjolskog carstva <ref>[http://members.ziggo.nl/bezver/middleages.html Malta]</ref>. Španjolci će ostaviti znatnog traga u kulinarstvu, glazbi i religiji, a zadržat će se tu do 1530. [[Mdina]] je najvažniji grad na otocima. Već 1530. prijeti opasnost [[Rim]]u od [[Turci|Turaka]], pa [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]] daje otoke vitezovima svetog Ivana koji će postat poznati kao [[malteški vitezovi]]. Trideset i pet godina kasnije, [[1565]]. doći će do velike otomanske opsade Malte, a sljedeće godine glavni grad postat će [[La Valletta]], tako prozvana po [[Jean Parisot de la Valette|Jean Parisot de la Valettu]], jednom od vitezova. Uslijedit će [[napoleon]]ovo osvajanje [[1798]]. i ustanak Maltežana [[1799]]. [[Britanci]] će priskoćit u pomoć Malti, ali će ova na kraju 1814. postat njihova krunska kolonija. Svoju samostalnu državu dočekati tek [[1964]]. godine oslobađanjem od Britanaca.