Juraj Baraković: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m radovi |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
'''Juraj Baraković''' ([[Plemići, Rtina]] kraj [[Zadar|Zadra]], [[1548]]. - [[Poličnik]], [[1. kolovoza]] [[1628]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[renesansa|renesansni]] pjesnik iz [[Zadar|Zadra]].
Napisao je više djela (''"Jarula"'', Mletci [[1618]]-prepričano [[Biblija|Sveto pismo]] starog i novog zavjeta; ''"[[Draga, rapska pastirica]]"''), ali je ostao u [[književnost]]i zapamćen po jednom djelu: kao pjesnik velikog spjeva u 13 pjevanja ''"Vila slovinka"'' ([[1613]]).
Metričke i kompozicijske novosti opravdavaju i tematska otkrića, koja su ispunila Barakovićevu pjesmu, napisanu ponajprije u slavu Zadra, s jakim osloncem na prvog Zadranina u [[hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]], [[Petar Zoranić|Petra Zoranića]]. ''"Vilu slovinku"'', spjev u slavu Zadra, odlikuju dvije osobine: u svojoj raznolikosti, ona donosi u osmom pjevanju i jedanaest osmeračkih [[sonet]]a, a to su, uz onih nekoliko anonimnih u Ranjininu zborniku, jedini soneti u hrvatskom pjesništvu prije preporoda. U istom pjevanju čitamo i savršeno izbrušenu i stiliziranu bugaršticu o majci Margariti, koja već stoljećima izaziva divljenje i znanstvenokritičke i šire čitateljske javnosti, a da još nije utvrđeno s punom sigurnošću, je li riječ o narodnoj pjesmi koju Baraković preuzima u svoje djelo po primjeru [[Petar Hektorović|Petra Hektorovića]], ili je to njegova pjesma, stihom i stilskim figurama prilagođena duhu narodnog pjevanja, ili pak narodna pjesma koju je Baraković, vješt stihotvorac, pjesnički razvio do punog simboličkog smisla i neponovljivog artističkog sjaja.
|