Razlika između inačica stranice »Matija Petar Katančić«

bez sažetka
m (Bot: defaultsort->glavniraspored)
 
== Životopis ==
Studirao je [[bogoslovlje]] i estetiku u Budimu[[Budim]]u. Kao mlad ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesorom u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Pešta|Pešti]]. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.
Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog [[Sveto pismo|Svetog pisma]] na [[hrvatski jezik]]. Prijevod je objavljen [[1831]]. prvi put.
 
Katančić je u književnosti bio predstavnik kasnog [[Pseudoklasicizam|pseudoklasičnog]] pjesništva. Hvalospjeve piše po ugledu na [[Horacije|Horacija]], a pastirske pjesme po ugledu na [[Stara Grčka|grčko]] i [[Stari Rim|rimsko]] bukolsko pjesništvo. Njegove prigodničarske [[Latinski jezik|latinske]] pjesme, napisane po uzoru na Horacija i izdane skupa s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci ''Jesenski plodovi'' (''Fructus autumnales'', [[1791.]]), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan ite da je bio izvrstan verzifikator.
 
Bivajući izvrstnim poznavateljem [[Grčka književnost|klasične grčke]] i [[Rimska književnost|rimske književnosti]], pokušavao je unijeti u jezik i latinske metričke oblike, odnosno stvoriti umjetničke pjesme prema latinskim uzorima. U raspravi ''Kratka bilješka o prozodiji ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', [[1791.]]) dao je nekoliko zanimljivih metričkih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske [[Mitologija|mitologije]] i književnosti. U svojoj drugoj književnoteorijskoj raspravi, pod naslovom ''Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', [[1817.]]) prvi razmatra [[Hrvatska književnost|hrvatsku književnost]] s [[Estetika|estetičkog]] stajališta.
 
Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, ''Rasprava o miljokazu'' (''Dissertatio de columna milliaria''), u kojoj opisuje rimski miljokaz pronađen kod [[Osijek]]a.