Inačica od 8. ožujka 2009. u 20:38 uredi Dtom (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.559 edits m sitno ← Starija izmjena		Inačica od 8. ožujka 2009. u 20:50 uredi ukloni ovu izmjenu Luka Krstulović (razgovor \| doprinosi) 5.415 edits poveznice, kategorija, iw Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Eye iris.jpg\|mini\|250px\|Ljudsko oko. Zjenica je crne boje, no zapravo je prozirna, jer je ona otvor u središtu šarenice. Crna zjenica okruđena je plavkastim kolutom, šarenicom, a šarenica je pak okružena bjeloočnicom koja je bijele boje. Ispred šarenice i zjenice je rožnica, no ona se ne vidi jer je prozirna - na ovoj slici naziremo je samo po odrazu trepavica na njenoj površini.]] '''Zjenica''' je kugla smještena u sredini [[šarenica\|šarenice]] koja regulira količinu svjetlosti koja ulazi u [[Oko (ljudsko)\|oko]]. Djeluje crno zato što je većina [[Svjetlo\|svjetla]] koja ulazi kroz zjenicu absorbirana od strane tkiva unutar oka. Terminima optike, anatomska zjenica je otvarač, a šarenica zatvarač. Slika zjenice viđena iz unutrašnjosti oka je ulazna zjenica, što se ne podudara točno s lokacijom i veličinom fizičke zjenice zato jer ju uvećava [[rožnica]]. Na unutarnjem rubu leži prominentna struktura, ogrlica, koja označava spojište embrionalne pupilarne membrane koja pokriva embrionalnu pupilu. == Konstrikcija zjenice == Kada jarko svjetlo padne na oko, zjenica se automatski suzuje. To je pupilarni refleks, koji je važan pokazatelj funkcije matičnih stanica [[mozak\|mozga]]. Nadalje, zjenica će se dilatirati ukoliko osoba fiksira objekt. ~~važan pokazatelj funkcije matičnih stanica mozga. Nadalje, zjenica će se dilatirati ukoliko osoba fiksira objekt.~~ Okulomotorički živac, posebno [[parasimpatikus\|parasimpatički]] dio koji pripada Edinger-Westphal-ovoj jezgri, završava na kružnom šareničnom ~~sfinkteru~~[[sfinkter]]u. Kada se ovaj [[mišić]] kontrahira, smanjuje veličinu zjenice. Šarenica je kontraktilna struktura, koja se uglavnom sastoji od glatkog [[mišić]]a koji okružuje zjenicu. Svjetlo ulazi u oko kroz zjenicu, a šarenica regulira količinu svjetla tako da regulira veličinu zjenice. Šarenica sadrži dvije grupe glatkih mišića, kružnu grupu koje zovemo sfinkteri pupile, i radijalnu grupu koju zovemo dilatatorima pupile. Kada se sfinkter pupile kontrahira, šarenica smanjuje veličinu zjenice. Dilatator zjenice, inerviran simpatičkim živcem iz gornjeg vratnog ganglija, uzrokuje svojom kontrakcijom dilataciju šarenice. Ovi se mišići još nazivaju i intrinzičnim mišićima oka. Osjetilni put (štapić ili čunjić, bipolarni, ganglij) je povezan sa svojim parom na drugom oku parcijalnim ukriženjem njihovih očnih vlakana. Ovo stvara efekt koji [[slika\|sliku]] s jednog prenosi u drugo oko. Ukoliko primjenimo [[pilokarpin]] to će izazvati konstrikciju zjenice i akomodacija će biti povećana zbog djelovanja parasimpatikusa na cirkularna mišićna vlakna, dok s druge strane primjenom ~~atropina~~[[atropin]]a urokujemo paralizu akomodacije (cikloplegiju) i dilataciju zjenice. Simpatički [[živčani sustav]] može dilatirati zjenicu na dva načina; stimulacijom simpatičkog živca na ~~vratu~~[[vrat]]u, ili ubrizgavanjem ~~adrenalina~~[[adrenalin]]a. Zjenica se širi u mraku, ali se sužava na svjetlu. Kada je sužena, promjer joj je tri do četiri ~~milimetara~~milimetra. U mraku će u početku sve biti isto, ali će se približiti maksimalnoj udaljenosti široke zjenice četiri do pet milimetara. U toj situaciji zjenice ne miruju potpuno, što može dovesti do oscilacija koje se mogu intenzivirati i tada ih zovemo hippus. Kada je jedno oko stimulirano, oba se oka jednako kontrahiraju. Konstrikcija zjenice i pogled izbliza su usko vezani. Na jarkom svjetlu, zjenice konstrikcijom sprečavaju aberacije svjetlosnih zraka i tako održavaju svoju očekivanu oštrinu; u mraku to nije potrebno, tako da je glavna briga propuštanje dovoljne količine svjetla u oko. Zjenica se dilatira u ekstremnim fizičkim situacijama (npr. [[strah]]) ili kontakta na osjetilni [[živac]], kao što je [[bol]]. oscilacija koje se mogu intenzivirati i tada ih zovemo hippus. Kada je jedno oko stimulirano, oba se oka jednako kontrahiraju. Konstrikcija zjenice i pogled izbliza su usko vezani. Na jarkom svjetlu, zjenice konstrikcijom sprečavaju aberacije svjetlosnih zraka i tako održavaju svoju očekivanu oštrinu; u mraku to nije potrebno, tako da je glavna briga propuštanje dovoljne količine svjetla u oko. Zjenica se dilatira u ekstremnim fizičkim situacijama (npr. strah) ili kontakta na osjetilni živac, kao što je bol. Određeno je da svaki živčani završetak ima inhibitora pa tako ni oko nije izuzetak. Sfinkter ima simpatčkog antagonista, a dilatator ima parasimpatičkog inhibitora. U zjeničnoj konstrikciji induciranoj pilokarpinom, ne samo da je živac sfinktera aktiviran već je i onaj dilatatora inhibiran. I obrnuto je istina, tako da je kontrola zjenične veličine određena razlikom u jačinama kontrakcija svakog mišića. Određene [[Droga\|droge]] uzrokuju konstrikciju zjenice, kao [[alkohol]] i opijati. Druge [[droga\|droge]], poput ~~otropina~~[[otropin]]a, [[marihuana\|marihuane]], [[LSD]]-a, ~~meskalina~~[[meskalin]]a, [[gljiva]], ~~kokaina~~[[kokain]]a i ~~amfetamina~~[[amfetamin]]a uzrokuju zjeničnu dilataciju. Još jedan pojam koji se koristi za kontrakciju zjenice je [[mioza]]. Tvari koje ju uzrokuju zovemo mioticima. Zjenica je otvor koji svjetlo propušta do retine. [[Kategorija:Osjetilni sustav]] [[ar:حدقة]] [[bn:পিউপিল]] [[bg:Зеница]] [[ca:Pupil·la]] [[da:Pupil]] [[de:Pupille]] [[en:Pupil]] [[el:Κόρη (ανατομία)]] [[es:Pupila]] [[eo:Pupilo]] [[eu:Begi-nini]] [[fa:مردمک]] [[fr:Pupille]] [[gl:Pupila]] [[id:Pupil]] [[it:Pupilla (anatomia)]] [[la:Pupilla]] [[lt:Vyzdys]] [[nl:Pupil (oog)]] [[ja:瞳孔]] [[no:Pupill]] [[pl:Źrenica]] [[pt:Pupila]] [[ro:Pupilă]] [[ru:Зрачок]] [[simple:Pupil (eye)]] [[sk:Zrenica]] [[sl:Dijak]] [[fi:Pupilli]] [[sv:Pupill]] [[uk:Зіниця]] [[yi:אויג אפעל]] [[zh:瞳孔]]

Zjenica: razlika između inačica