Razlika između inačica stranice »Richard Stallman«

Dodano 50 bajtova ,  prije 12 godina
m
greške of course.
(Ako je članak loš, ne krivite mene, nego prvog autora. Namjerno nisam stavljao poveznice u nadi da će netko napisati članak ispočetka, pošteno.)
m (greške of course.)
[[Datoteka:Richard Matthew Stallman.jpeg|mini|300px|desno|Richard Matthew Stallman]]
'''Richard Matthew Stallman''' (skraćeno '''rms'''), rođen ([[16. ožujka]] [[1953]].) je kontroverzni je [[SAD|američki]] [[haker]] i [[programer]] poznat kao umotvorac [[GNU]] ideje, osnivač [[Free software foundation]]a, aktivist [[slobodna programska podrška|slobodnog softvera]], te tvorac najpoznatije licence za slobodni kod, [[GPL|GNU GPL]], tekao koautori nekolicine drugih od kojih su su najznačajnije LGPL (za biblioteke) i FDL (ta slobodnu dokumentaciju, koju koristi [[Wikipedia]]).
 
{{wikipovSection}}
Stallman je začetnik ideje [[slobodna programska podrška|slobodnog koda]], kojoj je dao pravni oblik u obliku licenci od kojih je najznačajnija i najšire korištena licenca [[GPL]]. Suautor je i mnogih drugih licenci od kojih su su najznačajnije LGPL (za biblioteke) i FDL (ta slobodnu dokumentaciju, koju koristi [[Wikipedia]]). Protivnik je tzv. 'proprietary' softvera jer smatra da su licence stvar slobode, a ne cijene. (Stallmanzarađivao je zarađivao na svom slobodnom tekstualnom editoru [[Emacs]]).
 
Svoju programersku karijeru Stallman je započeo radom u MIT AI laboratoriju tokom studija na Harvardu. Na MITu je u to vrijeme postojala hakerska zajednica u kojoj se kod slobodno djelio kod (vidi: [[MIT licenca]]), a koja se počela raspadati u trenutku kada su tvrtke prestale objavljivati izvorni kod svojih programa. Niz incidenata koji su rezultirali iz te činjenice, doveo je Stallmana do uvjerenja da korisnik mora imati slobodu mijenjanja izvornog koda programa koje koristi. Objavom projekta GNU (rekurzivni akronim: Gnu's Not Unix), započeo je rad na slobodnom UNIXoidnom operativnom sustavu, a pridružili su mu se mnogi programeri. 1983 otišao je iz MIT-a kako bi utemeljio Fondaciju za slobodni softver (Free software foundation, FSF). U sklopu iste se danas bavi aktivizmom, a najutjecajnici je promotor slobodnog softvera, te ostalih sloboda korisnika. Jedan od njegovih uspjeha na tom području je predvođenje akcije protiv prakse korištenja [[DRM]]a. GNU projekt i danas živi i razvija se, a najčešće (alimu neje uvijek)forma u simbiozisimbioza s Linux kernelom, podiz nazivomčega je deriviran naziv opearcijskog sustava, GNU/Linux.