Wikipedija

Knežev dvor: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Ex13 (razgovor | doprinosi)
12.965 edits
m - kategorija "Dubrovnik"; + kategorija "Građevine u Dubrovniku" (HotCat)
dorada
Redak 1:
[[Datoteka:Sponza palace.jpg|mini|desno|250px|Knežev dvor]]
Natpis '''''Obliti privatorum publica curate''''' ([[latinski|lat.]], ''Zaboravite vlastite probitke i skrbite se za zajedničke'') nalazi se na ulazu u '''Knežev dvor''', sjedište vlade i stan [[knez]]a [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]]. Za vrijeme [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] [[knez]] se birao na mandat u trajanju od mjesec dana i za to vrijeme bio je na čelu [[malo vijeće|malog vijeća]]. U Kneževom dvoru [[knez]] je imao svoj ured i stan u kojem je boravio za vrijeme mandata, odvojen od svoje obitelji. Za to vrijeme nije smio napuštati Knežev dvor osim u slučaju državničkih i protokolarnih razloga. Preko noći bi čuvao ključeve od grada koje je ujutro na protokolarnoj ceremoniji vraćao narodu.
 
'''Knežev dvor''' je palača u [[Dubrovnik]]u. Sagrađena je kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]].
U prostoru Kneževog dvora nalazile se pored prostorija u kojima je boravio [[knez]] dvorane [[veliko vijeće|velikog]] i [[malo vijeće|malog]] vijeća, državne kancelarije, sudnica, zatvor, oružarnica i barutana.
 
[[Knez]] se birao na mandat u trajanju od mjesec dana i za to vrijeme bio je na čelu Malog vijeća. U Kneževom dvoru knez je imao svoj ured i stan u kojem je boravio tijekom mandata, odvojen od svoje obitelji. Za to vrijeme nije smio napuštati dvor osim u slučaju državničkih i protokolarnih razloga. Preko noći bi čuvao ključeve od grada koje je ujutro na protokolarnoj ceremoniji vraćao narodu. U prostoru Kneževa dvora nalazile se dvorane Velikog i Malog vijeća, državne kancelarije, sudnica, zatvor, oružarnica i barutana. Na ulazu se nalazi latinski natpis ''Obliti privatorum publica curate'' ("Zaboravite vlastite probitke i skrbite se za zajedničke").
 
U atriju je smješteno poprsje [[Miho Pracat|Miha Pracata]], jedini spomenik koji je [[Dubrovačka republika]] podigla jednom zaslužnom građaninu.▼
 
== Povijest ==
[[File:Sponza Palace-Dubrovnik-7.jpg|mini|desno|Kapitel u trijemu s prikazom boga [[Asklepije|Asklepija]], rad kipara Petra Martinova]]
Prvi spomeni o zgradi na prostoru današnjeg Kneževog dvora javljaju se u 13. stoljeću kada se spominje utvrda 'castellum'. Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na [[rim]]sku i [[venecija]]nsku tradiciju postepeno pretvarala u palaču. [[1435]]. U oružarnici se dogodila eksplozija [[barut]]a uslijed koje je Knežev dvor razrušen. Nakon toga pristupilo se obnovi tijekom koje je Knežev dvor dobio današnju strukturu. Obnovu je vodio [[napulj]]ski inženjer [[Onofrio de la Cava]] koji je osim obnove Kneževog dvora u [[Dubrovnik]]u izgradio [[vodovod]] i [[onofrijeve fontane|2 fontane]]. Zgrada Kneževog dvora obnovljena je u stilu kasne [[gotika|gotike]]. Zgrada je nakon toga doživjela još 2 puta veća oštećenja. Nedugo nakon obnove [[1463]]. Nova eksplozija [[barut]]a oštetila je Knežev dvor. U velikom [[potres]]u [[1667]]. doživjela je oštećenja unutrašnjosti. Tijekom obnove zgradi je u nekim detaljima utisnut [[renesansa|renesansni]] pečat, a poslije i [[barok|barokni]]. Trijem u prizemlju obnovljen je u renesansnom stilu, a zgrada je izgubila [[gotika|gotička]] vertikalu u korist [[renesansa|renesansne]] horizontale).
Prvi spomen o zgradi na prostoru današnjeg Kneževog dvora javlja se u 13. stoljeću, kada se spominje utvrda ('castellum'). Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na [[rim]]sku i [[venecija]]nsku tradiciju postepeno pretvarala u palaču. Godine [[1435]]. u oružani se dogodila eksplozija [[barut]]a uslijed koje je Knežev dvor teško oštećen. Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od 1435. do 1463. godine. Projekt je vodio [[napulj]]ski inženjer [[Onofrio de la Cava]], koji je ujedno i autor reprezentativnog pročelja u mješovitom gotičko-renesansnom stilu. U izvedbi detalja sudjelovali su mnogi umjetnici, kipari, klesati i zidari. Od kiparskih ukrasa naročito se ističe rad kipara Petra Martinova, kapitel trijema s prikazom [[Asklepije|Asklepija]], grčkog boga liječništva.
 
Zgrada je nakon toga doživjela još dva puta veća oštećenja. Nedugo nakon obnove [[1463]], nova je eksplozija baruta oštetila Knežev dvor. U velikom [[potres]]u [[1667]]. doživjela je oštećenja unutrašnjosti, a obnova koja je uslijedila trajala je tri desetljeća. U početku se pokušalo vratiti gotičko-renesansni izgled dvora, za što su, kao konzultanti angažirani arhitekti Francesco Cortese iz Rima i Paolo Andreotti iz Genove. No, 1689. dolaskom velikog arhitekta, Sicilijanca [[Tommaso Napoli|Tommasa Napolija]], zgradi je oblikovanjem novoga atrija utisnut [[barok|barokni]] pečat.
Svoju funkciju obavlja do [[1808]]. kada [[francuska|francuski]] maršal [[August Marmont]] ukida [[dubrovačka republika|Dubrovačku republiku]].▼
 
▲SvojuKnežev dvor zadržao je svoju izvornu funkciju obavljasve do [[1808]]. godine kada [[francuska|francuski]] maršal [[August Marmont]] ukida [[dubrovačka republika|Dubrovačku republiku]].
 
▲U atriju je smješteno poprsje [[Miho Pracat|Miha Pracata]], jedini spomenik koji je [[Dubrovačka republika]] podigla jednom zaslužnom građaninu.
 
== Sadašnjost ==
Danas je zgrada Kneževog dvora povijesni [[muzej]] u sklopu [[Dubrovački muzeji|Dubrovačkih muzeja]]. Prostor Kneževog dvora namješten je stilskim namještajem iz posljednjeg razdoblja [[dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] i 19. stoljeća. Sam namještaj nije izvorno pripadao prostoru Kneževog dvora već je godinama sakupljan iz starih [[dubrovnik|dubrovačkih]] palača, [[ljetnikovac]]a i građanskih kuća. U prostoru Kneževog dvora nalazi se izložba slika starih majstora iz razdoblja od 15. do druge polovice 19. stoljeća.
 
U [[atrij]]u Kneževog dvora tijekom [[dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]] i festivala [[Dubrovnik#Glazbeni festival "Julian Rachlin i prijatelji"|Julian Rachlin i prijatelji]] održavaju se koncerti klasične glazbe. Tijekom godine u istom prostoru svoje koncerte tradicionalno održava [[Dubrovački simfonijski orkestar]].
 
==Literatura==
Tijekom godine u istom prostoru svoje koncerte tradicionalno održava [[Dubrovački simfonijski orkestar]].
* Nada Grujić, "Onofrio di Giordano della Cava i Knežev dvor u Dubrovniku", u: ''Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske'', Zagreb, 2008. (ISBN 978-953-6106-75-2)
* Katarina Horvat Levaj, Relja Seferović: [http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R27/pdf/barokna-obnova-knezeva.pdf "Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku"], ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 27, 2003. (ISSN 0350-3437)
* ''Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće'', Muzejski prostor i Dubrovački muzej, Zagreb-Dubrovnik 1987.
 
== Vanjske poveznice ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Knežev_dvor"