Odljepljenje stražnje staklovinske membrane: razlika između inačica

Područje u kojem vitrealna membrana sprijeda nešto čvršće adherira za mrežnicu, nazivamo vitrealnom bazom .Normalno u tom području ne dolazi od odvajanja membrane staklastog tijela od mrežnice , osim uslijed djelovanja snažne traume.(br)

Međutim, vitrealna baza može imati i nepravilan stražnji rub u kojem se slučaju sile koje se javljaju pri odljepljenju vitrealne membrane, koncentriraju u malenom stražnjem odsječku vitrealne baze. Slično tome u nekih ljudi sa retinalnim lezijama kao što su korioretinalni ožiljci, može postojati abnormalno prianjanje između staklastog tijela i mrežnice.Uz dovoljno jaku trakciju, na tim se mjestima može otrgnuti i sama mrežnica. Kod veoma malenih razdora, glijalne stanice imaju otvoren pristup unutrašnjosti staklastog tijela, gdje proliferiraju i proizvedu tanku epiretinalnu membranu koja uzrokuje smetnje vida. U težim slučajevima, tekućina iz staklastog tijela može procuriti kroz razderotinu te razdvojiti mrežnicu uzrokujući na taj način mrežničnu ablaciju. Uzrokom mogu biti i traumatske ozljede bilo koje vrste, od tupih boksačkih udaraca a opisani su i ekstremni slučajevi traume oka prilikom jakog puhanja nosa . <br>

Rizik od mrežnične ablacije veći je u razdoblju unutar 6 tjedana od odljepljena stražnje vitrealne membrane ali može se pojaviti i do 3 mjeseca nakon osnovnog poremećaja.<br>

Pravovremen i temeljit pregled pacijenata sa smetnjama uzrokovanim [[mušice (oko)|flotirajućim mutninama staklastog tijela]] kombiniran sa promptnim liječenjem mogućih mrežničnih lezija predstavlja najefektivniji pristup u prevenciji određenih mrežničnih ablacija. <br> Rizik razdora i ablacije mrežnice u pacijenata sa odljepljenjem stražnje vitrealne membrane, nešto je viši u pacijenata sa miopskom degeneracijom mrežnice kao i onih sa pozitivnom obiteljskom ili osobnom anamnezom sličnih mrežničnih povreda.

*[[Epiretinalna membrana]]

*[[Vitrektomija]]

 

[[Kategorija:Oftalmologija]]